Njihov je broj u padu, no svejedno su ilegalni migranti vruća tema u Europi, desnica pokrenula poziv poziv “deportirajte ih sada”

U prvom dijelu ove godine ilegalni ulasci u EU pali su za 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Unatoč tome, ilegalne migracije su i dalje vruća tema u mnogim državama Unije.

Frontex je u prvom polugodištu ove godine registirao 75.900 ilegalnih migranata, a procjenjuje se da ni broj nergistriranih nije velik. Iako su te brojke 'sitniš' u odnosu na 450 milijuna stanovnika EU, ilegalne migracije i dalje potiču brojne rasprave. 

Broj tražitelja azila konstantno se vrti iznad jednog milijuna, no mnogi tu brojku pripisuju nedovoljnoj koordinaciji unutar same EU i sporim birokratskim procesima pa je pretpostavka da se barem trećina tih zahtjeva odnosi na osobe koje su zatražile azil u više država.

No ono što posebno zaokuplja europsku javnost su sve češći i sve žešći sukobi lokalnog stanovništva s migrantima, kako ilegalnima tako i legalnima. 

Dok su oni na vanjskim granicama Unije, na kojima je najveći pritisak dolazaka, još i očekivani, posljednjih mjeseci sve više sukoba je u gradovima. I to ne samo u onima u kojima su zbog brojnosti doseljenog stanovništva već uobičajeni, od Bruxellesa do Marseilla.

Europsku javnost su u srpnju zabrinuli višednevni sukobi u španjolskom gradiću Torre Pachecu. Napadi su počeli nakon što su 11. srpnja mladi Marokanci pretukli i opljačkali 68-godišnjeg Dominga Tomasa Domingeza, što je izazvalo bijes mještana.

Preko društvenih mreža pokrenuo se poziv “deportirajte ih sada” i pozivalo se na „lov na imigrante“. Svemu je pomoglo dijeljenje lažnih videozapisa preko mreža pa su u gradić stigli ljudi iz drugih mjesta kako bi sudjelovali u sukobima. Nakon pet dana policija je suzbila nemire, a premijer Pedro Sanchez pozvao je na mir i suzbijanje rasizma.

Manipulacije i dezinformacije

Ministar unutarnjih poslova rekao je da ovi sukobi nisu izražaj frustracija lokalne zajednice već plansko i nasilno pogoršavanje situacije koje su potaknule organizirane ultradesničarske skupine i sustavno dezinformiranje. Incident je razotkrio opasnost manipulacije putem online platformi. 

Istovremeno, osuđujuće reakcije institucija, crkve, civilnog društva i integriranih imigrantskih zajednica bile su jasne i glasne.  Miguel Angel Aguilara, španjolski državni tužitelj za zločine iz mržnje poručio je kako će njegov ured pojačati svoj rad. „Ne možemo dozvoliti da se laži i dezinformacije s društvenih mreža pretvore u fizičko nasilje na ulicama“, rekao je. 

Estrella Galan, europarlamentarka i aktivistica naglasila je da ti incidenti nisu iznimka nego posljedica političke strategije i normalizacije ili poticanja govora mržnje na institucionalnoj razini.

Slična situacija se već nekoliko puta dogodila u Nimesu, gradu u južnoj Francuskoj, u Dresdenu u Njemačkoj, Malmou u Švedskoj. To su uglavnom sukobi između lokalnog stanovništva i migranata koji proizlaze iz socijalnih i ekonomskih tenzija, problema integracije te percepcije ugroženosti sigurnosti i javnog reda. 

Španjolska politologinja Carmen Gonzalez kaže: „Europska unija se  suočava s rastućim paradoksom: s jedne strane ekonomski ovisi o imigrantima, a s druge im javni diskurs uskraćuje pripadnost.“

Stručnjaci kažu kako broj sukoba nije zabrinjavajući, ali su uvjereni da će rasti iz dva razloga - povećava se vidljivost i utjecaj nereda jer društvene mreže i političke kampanje brzo šire paniku, a sve više političkih lidera koristi antiimigrantsku retoriku (u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj…). EU reagira na sukobe vezane uz migracije putem financiranja, pravnih postupaka i političkih pritisaka.

Pakt o migracijama

Prošle godine usvojeni EU pakt o migracijama i azilu pokušava uspostaviti zajednički sustav prijema, solidarnosti i povratka, ali glavnu odgovornost ostavlja državama članicama pojedinačno.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da migracije predstavljaju ključnu temu koja ujedinjuje Europu i da je cilj sačuvati otvorene unutarnje granice jačanjem vanjskih ograničenja.

No taj plan ne funkcionira, više od dvije petine članica šengenskog prostora uvelo je kontrole na unutarnjim EU granicama: Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Nizozemska, Poljska, Norveška i Češka. Iz svih država, uz terorizam ili prijetnje, kao razlog kontrola navode upravo migracije. 

Takve kontrole usporavaju promet i svakodnevni život, povećavaju troškove za gospodarstvo, slabe simboliku i praktičnu vrijednost europske slobode kretanja i pogoduju porastu nacionalizma i opadanju povjerenja u zajedničke EU politike.

Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Europske komisije rekao je kako je jedini rezultat kontrole unutarnjih granica - smetnja radnicima. 

Ankete Eurobarometra pokazuju da većina Europljana (preko 60 posto) podržava 'šengen', ali istovremeno više od 50 posto smatra da EU ne kontrolira dovoljno vanjske granice.

EU ovisi o migrantima

Povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Turk kaže kako EU s padom nataliteta i starenjem stanovništva, doslovno ovisi o migracijama za opstanak.

EU će pojačati kontrolu ilegalnih migracija kroz strože granice, sporazume s trećim zemljama i tehnološki nadzor, ali upitno je može li postići jedinstvo članica u pristupu.

Migracije će ostati ključna tema na izborima – posebice u Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj, uz dualan pristup većine država – privlačenje “poželjnih migranata” i snažan otpor prema ilegalnima. 

U idućem razdoblju EU mora riješiti pitanje protjerivanja ilegalnih migranata jer se nijedna politika do sada na tom planu nije pokazala učinkovitom.

U EU se na godinu izda više od 400.000 naloga za povratak migranata, ali realno se vrati, zbog pravnih, političkih i tehničkih razloga, samo oko četvrtine toga broja.