Svijet

Dodijeljena prva nobelova nagrada u ovoj godini

Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju Šveđaninu Svanteu Paabou

- Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi, objavila je danas Nobelova skupština


 
4 min
HINA Istra24
EPA/Henrik Montgomery/TT

- Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi, objavila je danas Nobelova skupština

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju je Šveđanin Svante Paabo za rad na genomima izumrlih hominida i ljudskoj evoluciji, objavila je u ponedjeljak u Stockholmu Nobelova skupština.  

Proglašenjem dobitnika Nobelove nagrade u kategoriji medicine na Institutu Karolinska u Stockholmu počeo je tjedan u kojemu će biti objavljene nagrade i za fiziku (utorak), kemiju (srijeda),  književnost (četvrtak) i mir (petak). Jedino se dobitnik Nobelove nagrade za mir objavljuje u Oslu.

Nobelova nagrada za ekonomiju bit će objavljena sljedeći ponedjeljak, iako se ne temelji na konačnoj oporuci donatora nagrade i izumitelja dinamita Alfreda Nobela (1833.-1896.).

Nagrade će biti dodijeljene na godišnjicu Nobelove smrti 10. prosinca.

Švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike, dopisni je član HAZU-a.

Svojim je znanstvenim radom dobro poznat i znanstvenoj zajednici i široj javnosti kao utemeljitelj novoga znanstvenog područja – molekularne arheologije – i kao jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka, navodi o njemu HAZU.

Sudjelovao je i u radu stručnih skupova u Hrvatskoj.

Metode izdvajanja i analize DNK iz paleontoloških i arheoloških ostataka koje je uveo u znanstvena istraživanja danas su međunarodni standard u tome području znanosti, navodi HAZU, a njegove metode omogućile su analiziranje čitavih genoma iz izumrlih organizama.

- Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi, objavila je danas Nobelova skupština.

Šveđanin Svante Paabo Nobelovom nagradom nastavlja obiteljsku tradiciju

Paabo (67) koji živi desetljećima u Njemačkoj i radi od 1999. na institutu za evolucijsku antropologiju Instituta Max Planck u Leipzigu, otkrio je 2009. da je došlo do prijenosa oko dva posto gena sa izumrlih hominida na homo sapiensa.

- Taj davni prijenos gena za današnje ljude ima važnost, na primjer na to kako naš imunosni sustav reagira na infekcije. Genetske razlike između homo sapiensa i naših izumrlih najbližih srodnika bile su nepoznate dok nisu identificirane kroz rad Paaboa, napisala je Nobelova skupština u svojoj odluci.

Neandertalci su neko vrijeme živjeli s modernim ljudima u Europi prije nego što su potpuno nestali prije otprilike 30.000 godina.

Paaboa se dugo smatralo kandidatom za Nobelovu nagradu, ali je posljednjih godina nestao s popisa favorita.

Nagradu, jednu od najprestižnijih u znanstvenom svijetu, dodjeljuje Nobelova skupština švedskog Karolinska instituta.

- Bio je ushićen, ostao je bez riječi. Vrlo sretan. Pitao je smije li ikome reći i pitao je smije li reći svojoj ženi, a ja sam rekao da je to u redu. Bio je nevjerojatno oduševljen ovom nagradom, rekao je Thomas Perlmann, tajnik Nobelova odbora za fiziologiju i medicinu, koji je Paaba nazvao kako bi ga obavijestio da je dobitnik Nobela.

Paabo, sin biokemičara Sunea Bergströma, također dobitnika Nobelove nagrade, zaslužan je za transformaciju proučavanja ljudskog podrijetla nakon što je razvio pristupe koji su omogućili ispitivanje sekvenci DNK iz arheoloških i paleontoloških ostataka.

Njegova ključna postignuća uključuju sekvenciranje cijelog genoma neandertalca kako bi se otkrila veza između izumrlih ljudi i modernih ljudi.

Paabo je iznio na vidjelo postojanje dosad nepoznate ljudske vrste nazvane denisovski čovjek

Također je iznio na vidjelo postojanje dosad nepoznate ljudske vrste nazvane denisovski čovjek, iz 40.000 godina starog fragmenta kosti prsta otkrivenog u Sibiru.

- Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 godina, navela je skupština koja ističe da taj je drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.

Kreirane oporukom švedskog izumitelja dinamita i bogatog biznismena Alfreda Nobela nagrade za dostignuća u znanosti, književnosti i miru dodjeljuju se od 1901. godine. Nagrada za ekonomiju kasniji je dodatak.

Pandemija covida-19 postavila je medicinska istraživanja u središte pozornice, a mnogi su očekivali da će razvoj cjepiva koja su omogućila svijetu da ponovno stekne neki osjećaj normalnosti na kraju biti nagrađena.

Obično je potrebno mnogo godina da bi bilo koje otkriće bilo nagrađeno, a odbor zadužen za odabir pobjednika želi utvrditi njegovu punu vrijednost s određenom sigurnošću.

Na pitanje zašto nagrada nije dodijeljena napretku u borbi protiv covida Perlmann je rekao da je to dobro pitanje na koje neće odgovoriti.

- Govorimo samo o ljudima koji dobivaju Nobelovu nagradu, a ne o onima koji je ne dobivaju ili je još nisu dobili, rekao je.

Najcitiraniji rad Svantea Paaboa u Web of Science objavljen je 1989. s 4077 citata, rekao je David Pendlebury, iz pružatelja analitičkih znanstvenih podataka Clarivate sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

- Samo oko 2000 radova od 55 milijuna objavljenih od 1970. citirano je toliko puta, objasnio je.

Ovogodišnje svečanosti trebale bi značiti povratak Nobelova banketa u Stockholm nakon dvije godine stanke zbog pandemije.

Prošle godine Nobelova nagrada za mediciju pripala je znanstvenicima Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu za otkriće staničnih receptora koje ljudi koriste za osjet temperature i dodira.

Nobelove nagrade prati novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna po kategoriji.

Dosadašnji pobjednici u tom području uključuju niz poznatih znanstvenika, uključujući Alexandera Fleminga, koji je podijelio nagradu 1945. za otkriće penicilina, i Roberta Kocha, koji je osvojio nagradu 1905. za svoja istraživanja tuberkuloze.

S ovim 113. Nobelom za medicinu,  sada je ukupno 226 osoba kojima je dodijeljena nagrada "za fiziologiju ili medicinu" od njezina osnutka, uključujući 12 žena.


Nastavite čitati

Pula
 

Srijeda u znaku žena (a u jutro i djece)

Pored jedne od najznačajnijih imena ovogodišnjeg izdanja, Kapke Kassabove, svoje će knjige predstaviti i talijanska književnica Marta Barone te avangardna pjesnikinja i kultna performerica Katalin Ladik. Pulsku publiku za kraj večeri očekuje performans talijanskog kolektiva Tre allegri ragazzi morti * Nataša Ozmec i Vlasta Prohaska u programu Librić na Sajmu te najmlađoj publici održati radionicu „Kako je divan svijet oko nas“.

Pula
 

MARSOVO POLJE DOBIVA DVA NOGOMETNA IGRALIŠTA ZA GRAĐANE, KUPALIŠTE STOJA STRUJU I KANALIZACIJU Iduće godine na te lokacije iz Proračuna ide više od milijun eura!

Na Marsovom polju izgradit će se sportsko-rekreacijski centar s dva nogometna igrališta, dva pomoćna terena odnosno trening poligona, staze za trčanje i rekreaciju te zelene površine za vježbanje, a sve to za građane i rekreativce * Kupalište Stoja ide u cjelovitu rekonstrukciju svih objekata, uređenje površina i izgradnju prijeko potrebne infrastrukture

Pula
 

GRAD PULA ZAKINUO MLAĐE OD 30 Neko dijete vrijedi dva boda, neko bod i pol. Na listi i hrvatski branitelji stari 29 godina

U Puli su postojale tri dobne skupine (do 29 godina, od 30 do 45 godina te od 46 godina naviše), a pritom su mlađi od 30 godina dobivali najmanji broj bodova – svega šest * Među neobična bodovanja spada i podatak da iako svako dijete podnositelju zahtjeva osigurava dva boda, na objavljenoj Listi prvenstva ima i onih s nelogična tri boda pod tom kategorijom. Ima i onih koji su sa svojih 29 godina dobili pet bodova kao hrvatski branitelji, i tako dalje i tako dalje

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.