pulapromet - dugi
Svijet

BIVŠI OLIMPIJSKI PRVAK

Preminuo legendarni bacač kladiva Anatolij Bondarčuk

Nakon završetka karijere postao je trener. Njegov najpoznatiji učenik bio je Rus Jurij Sedykh, koji je osvojio olimpijske titule u bacanju kladiva 1980. i 1988. godine i još uvijek drži svjetski rekord s rezultatom od 86.74 m, koji stoji od Europskog prvenstva u atletici 1986. u Stuttgartu


 
1 min
HINA

Nakon završetka karijere postao je trener. Njegov najpoznatiji učenik bio je Rus Jurij Sedykh, koji je osvojio olimpijske titule u bacanju kladiva 1980. i 1988. godine i još uvijek drži svjetski rekord s rezultatom od 86.74 m, koji stoji od Europskog prvenstva u atletici 1986. u Stuttgartu

Bivši olimpijski prvak u bacanju kladiva, a kasnije i trener Anatolij Bondarčuk preminuo je u dobi od 85 godina, objavila je Europska atletska federacija (EAA).

Bondarčuk, koji se natjecao za Sovjetski Savez, osvojio je zlatnu medalju u bacanju kladiva na Olimpijskim igrama u Munchenu 1972. Četiri godine kasnije osvojio je i broncu na Olimpijskim igrama u Montrealu.

Osvojio je i europsko zlato 1969. u Ateni. Koncem te godine je postavio i novi svjetski rekord od 75.48 metara. Time je postao koji je bacila kladivo preko 75 metara.

Nakon završetka karijere postao je trener. Njegov najpoznatiji učenik bio je Rus Jurij Sedykh, koji je osvojio olimpijske titule u bacanju kladiva 1980. i 1988. godine i još uvijek drži svjetski rekord s rezultatom od 86.74 m, koji stoji od Europskog prvenstva u atletici 1986. u Stuttgartu.

Bondarčuk, koji je bio ukrajinskog podrijetla, posljednjih je godina živio u Kanadi, gdje je i umro. Tamo je trenirao i osvajača brončane medalje u bacanju kugle na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine, Kanađanina Dylana Armstronga. Bio je i savjetnik aktualnog olimpijskog prvaka u bacanju diska, također Kanađanina Ethana Katzberga.


Nastavite čitati

Svijet
 

Alžirski parlament francusku kolonizaciju proglasio zločinom

Francuska vladavina nad Alžirom od 1830. do 1962. ostaje bolna točka u odnosima dviju zemalja. To razdoblje obilježila su masovna ubojstva i deportacije velikih razmjera, sve do krvavog rata za neovisnost od 1954. do 1962. * Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je priznao kolonizaciju Alžira kao "zločin protiv čovječnosti", ali se nije ispriča

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.