Donald Trump obećao je da će već prvog dana svog predsjedničkog mandata pokrenuti najveću operaciju deportacije ilegalnih imigranata u povijesti SAD-a. Nije to, međutim, tako jednostavno
Donald Trump obećao je da će već prvog dana svog predsjedničkog mandata pokrenuti najveću operaciju deportacije ilegalnih imigranata u povijesti SAD-a. Nije to, međutim, tako jednostavno
Donald Trump obećao je da će već prvog dana svog predsjedničkog mandata pokrenuti najveću operaciju deportacije ilegalnih imigranata u povijesti SAD-a. Nije to, međutim, tako jednostavno.
"Retorika je jedna stvar", rekao je Stephen Yale-Loehr, profesor imigracijskog prava na Sveučilištu Cornell. "Stvarna provedba je nešto drugo."
"Ustav predviđa određen postupak za sve u zemlji, a ne samo za građane SAD-a, tako da Trump ne može okupiti ljude i poslati ih iz zemlje idući dan", rekao je Yale-Loehr za AFP. "Na našim imigracijskim sudovima već postoji zaostatak od preko 3,6 milijuna predmeta."
Osim pravnih i humanitarnih pitanja, masovna deportacija milijuna ljudi iziskivala bi goleme proračunske i ekonomske troškove i bila bi logistička noćna mora.
Aaron Reichlin-Melnick, viši suradnik u Američkom imigracijskom vijeću (AIC), rekao je kako se procjenjuje da trenutno ima 13 do 15 milijuna ilegalnih imigranata u Sjedinjenim Državama, a stvarnost masovne deportacije je komplicirana.
"Predsjednik može značajno pojačati provedbu imigracijskih mjera, ali Sjedinjene Države trenutno nemaju sposobnost okupiti i deportirati milijune ljudi", rekao je Reichlin-Melnick za AFP.
"To bi zahtijevalo zapošljavanje desetaka tisuća novih agenata i osoblja i zahtijevalo bi od Sjedinjenih Država da izgrade stotine novih pritvorskih centara i stotine novih sudnica."
Reichlin-Melnick je rekao da nije jasno hoće li Kongres biti spreman potrošiti novac koji bi bio potreban za deportaciju milijuna ljudi.
"To bi zahtijevalo da Kongres administraciji da desetke milijardi, ako ne i stotine milijardi dolara", rekao je.
Ekonomski učinak
Masovno protjerivanje također bi imalo značajan utjecaj na američko gospodarstvo, posebice na građevinski, poljoprivredni i ugostiteljski sektor.
"Useljenici 'bez papira' ključan su dio američkog gospodarstva", rekao je Reichlin-Melnick.
"Ako ti ljudi napuste radna mjesta iz straha ili zato što su deportirani, to će uzrokovati vrlo značajan nedostatak radne snage i rast inflacije te rast cijene robe", rekao je.
Studija AIC-a pokazala je da bi masovna deportacija smanjila američki bruto domaći proizvod (BDP) za 4,2 do 6,8 posto i smanjila savezne, državne i lokalne porezne prihode.
Reichlin-Melnick smatra da će prva stvar koja će se dogoditi pod Trumpom, koji je antiimigrantsku retoriku učinio središnjom temom svoje kampanje protiv potpredsjednice Kamale Harris, biti ograničenja legalne imigracije.
"To je bila zabrana muslimanima, ili zabrana putovanja iz njegova prvog mandata", rekao je. "Uz zabrane putovanja, vjerojatno bismo vidjeli dodatna uskraćivanja viza."
Trump je također obećao da će odmah prekinuti humanitarni program ulaska koji je omogućio građanima Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele da se legalno nasele u Sjedinjenim Državama.
"I kao što smo vidjeli u njegovom prvom mandatu, njegova je administracija vrlo voljna izbaciti stotine tisuća ljudi iz pravnog statusa", kazao je Reichlin-Melnick.
Osim dovršetka zida duž američko-meksičke granice, bivši republikanski predsjednik također je predložio da američke trupe imaju veću ulogu u nadzoru granice.
Španjolska je ove godine zabilježila najtopliji lipanj od početka mjerenja, s prosječnom temperaturom od 23,6 stupnjeva, temperature obaraju rekorde i Francuskoj gdje su danas na nekim područjima dosegle i do 41 stupanj
Danas se navršava osam mjeseci od tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru.Najustrajniji u novom valu prosvjeda zasad su građani Zemuna, gdje je danas zabilježen incident kad se nervozni vozač Škode Fabije zaletio u gomilu na barikadi i oborio jednu ženu na kolnik * Nakon duže jurnjave kroz nekoliko ulica u središtu Beograda policija je opkolila prosvjednike, mnogima uzela osobne iskaznice, a najmanje jedna osoba je uhićena
Fati je postao jedan od najmlađih igrača koji je ikada postigao gol u ligi za Barçu kada je 2019. u dobi od 16 godina i 304 dana zabio pogodak glavom u remiju 2-2 s Osasunom u Pamploni. Iste sezone je protiv Intera zabio svoj prvi gol u Ligi prvaka, u dobi od 17 godina i 40 dana, oborivši rekord u natjecanju koji je stajao od 1997. godine
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
