Njemačka bi ove godine mogla prestati uvoziti rusku naftu, rekao je danas kancelar Olaf Scholz, signalizirajući hitnost koja tjera najveće europsko gospodarstvo da se prestane oslanjati na energiju iz Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu.
Scholz je odgovarao na pitanje novinara osjeća li sram što zemlje Europske unije plaćaju Rusiji milijarde eura za fosilna goriva.
"Aktivno radimo na tome da postanemo neovisni od uvoza (ruske) nafte i mislim da ćemo to uspjeti učiniti ove godine", rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za medije s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Downing Streetu u Londonu.
Johnson je upozorio Rusiju da neće izbjeći kaznu za napad na željezničku postaju u Kramatorsku, javlja BBC.
"Znam da Britanija i Njemačka dijele isti osjećaj užasa i gađenja zbog oslobođene brutalnosti, uključujući nesavjesno bombardiranje izbjeglica koje su jutros bježale iz svojih domova", rekao je Johnson.
"Ratni je zločin neselektivno napadati civile, a ruski ratni zločini u Ukrajini neće proći nezapaženo ni nekažnjeno".
Johnson je dodao da će Britanija poslati precizno oružje "sposobno zadržati se na nebu dok ne bude usmjereno na metu" i više kaciga, pancirki i uređaja za noćno promatranje.
Njemačka je pojačala napore da smanji svoju ovisnost o ruskim energentima nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ruska nafta sada čini 25 posto njemačkog uvoza, 10 posto manje nego prije invazije, a uvoz plina smanjen je s 55 na 40 posto. Ruski uvoz antracita pao je na 25 posto s 50 posto prije invazije.
Zaustavljanje uvoza ruskog plina teže je za Njemačku koja je u prvom tromjesečju primila 40 posto isporuka iz Rusije.
Njemačka želi smanjiti udio ruskog plina na 24 posto do ovog ljeta. No, najveće europsko gospodarstvo moglo bi se tek na ljeto 2024. prestati oslanjati na ruski plin.
Ekonomski institut DIW naveo je u studiji objavljenoj u petak da bi Njemačka mogla osigurati dovoljno zaliha plina za iduću zimu bez uvoza iz Rusije kombinacijom alternativnih dobavljača i drastičnih mjera uštede energije.
U studiji se navodi da bi Norveška i Nizozemska mogle popuniti dio praznine koja je nastala zabranom uvoza ruskog plina i da bi se više zaliha moglo osigurati isporukom LNG-a terminalima u Belgiji, Nizozemskoj i Francuskoj.
