"Veselim se finalu", istaknula je nakon prvog kruga Pirc Musar, ocijenivši da je došlo vrijeme za prvu slovensku predsjednicu te da su birači pokazali da ne slušaju diktat stranaka. Za sebe kaže da stalno živi iste vrijednosti te da je desetljećima pobornica LGBTQ+ zajednice i prava na slobodno odlučivanje o rađanju uvijek se boreći za sva ljudska prava
"Veselim se finalu", istaknula je nakon prvog kruga Pirc Musar, ocijenivši da je došlo vrijeme za prvu slovensku predsjednicu te da su birači pokazali da ne slušaju diktat stranaka. Za sebe kaže da stalno živi iste vrijednosti te da je desetljećima pobornica LGBTQ+ zajednice i prava na slobodno odlučivanje o rađanju uvijek se boreći za sva ljudska prava
Slovenija će u nedjelju dobiti petog predsjednika, konzervativca Anžea Logara, ili prvu predsjednicu, neovisnu odvjetnicu Natašu Pirc Musar koja u drugi krug predsjedničkih izbora ulazi s podrškom ljevice.
Nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova, Logar (46), kandidat oporbenog SDS-a Janeza Janše, sučelit će se u drugom krugu s Pirc Musar (54), bivšom novinarkom i odvjetnicom specijaliziranom za zaštitu osobnih podataka koja je branila i Melaniju Trump.
Logar je u prvom krugu osvojio 33,96 posto glasova, a Pirc Musar 26,85 posto.
U drugi krug, međutim, Pirc Logar po anketama ulazi s malom prednošću od nekoliko postotnih bodova.
Oporbeni kandidat u kampanji je nastupao sa sloganom "Za budućnost zajedno" i nastojao je osvojiti glasove pozivajući na jedinstvo.
"Čak i ako razmišljamo različito, definitivno imamo nešto što nas povezuje i moramo kombinirati te pozitivne stvari da hrabro iskoračimo u sutrašnjicu", kazao je najavljujući da će biti predsjednik svih građana.
Pirc Musar ušla je u predsjedničku utrku jer smatra da njezino iskustvo, znanje i aktivnosti u javnom životu, poput borbe za ljudska prava i protiv siromaštva, pokazuju da može najbolje služiti u državnom interesu i da neće šutjeti o nepravilnostima u društvu.
"Veselim se finalu", istaknula je nakon prvog kruga Pirc Musar, ocijenivši da je došlo vrijeme za prvu slovensku predsjednicu te da su birači pokazali da ne slušaju diktat stranaka. Za sebe kaže da stalno živi iste vrijednosti te da je desetljećima pobornica LGBTQ+ zajednice i prava na slobodno odlučivanje o rađanju uvijek se boreći za sva ljudska prava.
Mladinina anketa pokazala je da Natašu Pirc Musar uvelike podupiru simpatizeri sve tri stranke vladajuće koalicije (Pokret slobode, Socijalni demokrati - SD i Ljevica), ali i oni koji se ne mogu odlučiti koju stranku podržati.
Njezin uspjeh, smatraju analitičari, ovisit će o tome koliko će birača ljevice motivirati da izađu na izbore s obzirom na tradicionalnoj discipliniranije biračko tijelo desnice.
Logaru, kojeg podržavaju simpatizeri desnih stranaka, SDS-a i Nove Slovenije (NSi), u skladu s time odgovarala bi nešto manja izlaznost
U prvom krugu izbora odaziv birača bio je 51,06 posto.
Oboje kandidata podržavaju ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ali i provedbu odluke arbitražnog suda o granici koju oni smatraju valjanom, a Hrvatska kontaminiranom zbog uplitanja slovenskog suca u proces.
Ovi predsjednički izbori sedmi su u povijesti samostalne države. Dva petogodišnja mandata predsjednik je bio Milan Kučan, nakon njega Slovenijom su predsjedali Janez Drnovšek i Danilo Tuerk, a potom u dva mandata Borut Pahor, kojemu u prosincu službeno završava drugi mandat.
Glasanje će se održati od 7 do 19 sati na više od 3000 biračkih mjesta diljem zemlje.
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP
Stručna suradnica stručna suradnica Udruge Kuća o batani-Casa della batana izabrana je tijekom 19. zasjedanja Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Asuncionu u Paragvaju
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do više desetaka tisuća poginulih i milijuna raseljenih ljudi te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
