Svijet

Slovenci u nedjelju na izborima:

Glavna dvojba Janša ili Golob

Gotovo 1,7 milijuna slovenskih birača u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore na kojima će odlučiti između politike koju je zadnje dvije godine vodio sadašnji premijer Janez Janša i alternative koju obećava menadžer Robert Golob, predstavljajući se kao njegov antipod


 
4 min
HINA
EPA/ANTONIO BAT

Gotovo 1,7 milijuna slovenskih birača u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore na kojima će odlučiti između politike koju je zadnje dvije godine vodio sadašnji premijer Janez Janša i alternative koju obećava menadžer Robert Golob, predstavljajući se kao njegov antipod

Gotovo 1,7 milijuna slovenskih birača u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore na kojima će odlučiti između politike koju je zadnje dvije godine vodio sadašnji premijer Janez Janša i alternative koju obećava menadžer Robert Golob, predstavljajući se kao njegov antipod.

Slovenci će u nedjelju izabrati 90 zastupnika devetog saziva Državnog zbora otkako je Slovenija neovisna. 

Pokret sloboda koju je prije izbora formirao Robert Golob, istaknuti menadžer koji je niz godina vodio veliko državno energetsko poduzeće GEN i Slovenska demokratska stranka (SDS) aktualnog premijera u mrtvoj su utrci. 

Po anketi listova Dnevnik i Večer objavljenoj u srijedu, Pokret sloboda ima 26,3, a Janšin SDS 25,5 posto podrške. 

Mrtva utrka je i za treću najjaču stranku i vodi se između Ljevice (8,8 posto) i socijaldemokrata (8,6 posto).

Izborni prag od četiri posto sigurno će preći i demokršćanska Nova Slovenija (7,8 posto), a na rubu praga su centristička stranka Povežimo Sloveniju (PoS) i stranke Alenke Bratušek (SAB) i Marijana Šareca (LMŠ).

Za ulazak u parlament bori se dvadesetak stranaka i građanskih lista, a smatra se da bi za stabilnu buduću vladu u koaliciji trebale biti najmanje tri ili četiri stranke s oko 55 mandata u novom parlamentu.

Borba do kraja

"Izdržali smo i napravili sve što smo trebali, na izbore idemo mirno, a za glasove ćemo se boriti sve do zatvaranja birališta u nedjelju ", kazao je Janša na završnoj predizbornoj konvenciji svoje Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi već skoro 30 godina.

Janša je pred svojim pristašama i kandidatima za zastupnička mjesta u novom parlamentu govorio o uspjesima svoje vlade na obuzdavanju pandemije covida-19 u zadnje dvije godine, nezaposlenosti koja je dosegnula najnižu razinu nakon 2008. godine, te subvencijama koje je poduzećima i građanima dala njegova vlada.

"Dokazali smo se kao vlada koja u krizi svima pomaže, ne praveći razliku među ljudima, a bili bi i uspješniji da se nismo susretali s jakim otporima", rekao je pristašama Janša,.

Roberta Goloba, rivala za premijerski položaj i lijevu oporbu koja ga podupire optužio je za politički iluzionizam. Smatra ga eksponentom "duboke države" i predstavnikom privilegirane društvene klase, a u  kampanji je više puta isticao Golobovu enormno visoku menadžersku plaću i njegovu navodnu povezanost s bivšim predsjednikom Milanom Kučanom kojega Janša smatra "patrijarhom" slovenske ljevice.

Novo lice

Golob koji je u politiku sa svojom strankom Pokret Sloboda ušao tek početkom ove godine, navodi da mu je cilj stvaranje stabilne vlade liberalnog centra i ljevice koja bi državom vladala dva mandata i izvela u državi potrebne promjene, pri čemu u potpunosti odbija mogućnost koaliranja s Janšinom strankom.

"Ljudi moraju sami odlučiti, žele li živjeti u policijskoj državi koju je pod krinkom borbe protiv pandemije uvela sadašnja vlada. U nedjelju se ne glasa protiv Janše nego protiv policijske države", naveo je Golob u jednom od svojih zadnjih istupa u medijima.

On očekuje da će njegova stranka na izborima osvojiti najmanje 25 mjesta u parlamentu i formirati vladu u suradnji s liberalnim centrom i ljevicom, vladu koja će u parlamentu imati najmanje 50 glasova potpore.

Menadžer Robert Golob relativno je novo lice u slovenskoj politici koji je kandidaturu za premijera najavio u siječnju.

Riječ je o inženjeru elektrotehnike (55) koji je niz godina bio na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog poduzeća GEN-I, kojega je sadašnja vlada nedavno smijenila s mjesta glavnog direktora.

Pretpostavka je da bi on u slučaju da osvoji relativnu većinu mandata u novom parlamentu koaliciju sastavio s Ljevicom, socijaldemokratima SAB-om i LMŠ-om, pod uvjetom da potonje uđu u parlament.

Po ocjenama slovenskih promatrača, koalicijski potencijal Janše je manji jer on u prvom redu ovisi od uspjeha na izborima koalicijskih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenjije (NSI), te lista na desnici koje su sastavljene neposredno pred raspisivanje izbora, a čiji je rezultat neizvjestan.

Koalicije 

Janša, veteran slovenske politike, u nedjelju se bori za svoj četvrti premijerski mandat. No, samo je jednom na položaju izdržao pune četiri godine, u mandatu 2004-2008.

Zbog specifičnosti slovenskog izbornog sustava u vladajuće koalicije moraju biti uključene najmanje tri stranke, a ni u tom slučaju im uvijek nije zajamčena stabilnost.

Najčvršće su koalicijske vlade u prošlosti bile one u kojima je vodeća stranka na izborima osvojila više od 35 posto glasova. To je u 90-im godinama prošlog stoljeća uspijevalo jedino Liberalnim demokratima (LDS) koje je tada vodio Janez Drnovšek, a 2014. isto je uspjelo i Miri Ceraru, no njegova je stranka nakon toga u jednom izbornom ciklusu izgubila tri četvrtine birača i praktično, kao i LDS, nestala s političke pozornice.

O fragmentaciji političkog prostora u Sloveniji i teškoćama sa sastavljanjem vlade nakon izbora svjedoči i situacija nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2018. godine. Tada je relativni pobjednik na izborima bila Janšina stranka sa 24,96 posto osvojenih glasova i 25 zastupničkih mandata, ali vladu nije uspjela sastaviti.

Vladu je tada nakon više mjeseci pregovora sastavio Marjan Šarec koji je na izborima bio osvojio samo 12,6 posto glasova i 13 mandata u parlamentu, ali je imao u tom trenutku  više saveznika među strankama na ljevici. 

No, ta je vlada izdržala samo dvije godine, do ožujka 2020, kad je Janša uspio okupiti novu parlamentarnu većinu i postati predsjednikom nove vlade.

Lijeva opozicija i centar smatraju da je Janša zlorabio pandemiju za učvršćivanje svoje "autokratske" vladavine u Sloveniji te da je udaljio zemlju od 'mainstreama' europske liberalne demokracije i usmjerio je prema političkom modelu mađarskog premijera Viktora Orbana i da je u posljednje dvije godine gušio slobodu medija i nezavisnih državnih institucija.


Nastavite čitati

Svijet
 

BiH: Novi podaci SIP-a potvrđuju da Komšić vodi ispred Krišto

Prema podacima s nešto manje od 85 posto biračkih mjesta, koje je u ponedjeljak iza 9 sati objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH Komšić je dobio 183 tisuće glasova ili 53,61 posto, dok je za kandidatkinju HDZ BiH Krišto glasalo 158 tisuća birača ili 46,39 posto

Svijet
 

Objava Nobelovih nagrada počinje u Stockholmu s laureatom za medicinu

Objavom Nobelove nagrade za medicinu početkom listopada tradicionalno započinje godišnje proglašenje najprestižnijih svjetskih nagrada. U utorak i srijedu bit će objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za fiziku i kemiju, dok će u četvrtak i petak akademija objaviti dobitnike za književnost, odnosno za mir

Svijet
 

Na stadionu u Indoneziji među 125 stradalih, poginulo i 17-ero djece

Sedamnaestero djece poginulo je među 125 žrtava stampeda na stadionu u Indoneziji za vikend, objavili su dužnosnici dok raste pritisak na državu da objasni kako se odvijala jedna od najvećih svjetskih katastrofa na stadionu.Nasilje i huliganstvo dugo prate indonezijski nogomet, pogotovo na mjestima poput glavnoga grada Džakarte, ali katastrofa u subotu u malom gradu na Javi problem je gurnula u središte pozornosti

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.