Kosovo će na nove izbore 28. prosinca, nakon godinu dana političkog zastoja koji je doveo do raspuštanja parlamenta i ostavio proračunsku rupu od gotovo milijarde eura.
Stranka Vetevendosje premijera Albina Kurtija relativno je pobijedila na prošlim izborima u veljači, ali nije uspjela osigurati većinu ili pronaći koalicijskog partnera.
Mnogi se boje da bi ponavljanje izbora moglo gurnuti najmlađu europsku državu u još veću krizu, samo četiri mjeseca prije nego što parlament treba glasati za novog predsjednika i u vrijeme približavanja rokova za ratifikaciju međunarodnih kredita.
“Ovi izbori bit će najvažniji u nedavnoj povijesti Kosova jer dolaze nakon godinu dana zastoja, ali i četiri mjeseca prije nego što se treba izabrati novi predsjednik", rekao je politički analitičar Artan Muhaxhiri.
"Ako Kurti ponovno dobije oko 42 posto, čitav ovaj zastoj će se ponoviti jer je jaz između Kurtija i drugih stranaka golem, nepremostiv."
Predizborne ankete se na Kosovu ne objavljuju pa ima vrlo malo naznaka u kojem bi smjeru izbori mogli otići.
Ali čini se, ističe Reuters, da je teško vjerovati da bi bilo koja od glavnih oporbenih stranaka bila voljna formirati vladu s Kurtijom, za kojeg kažu da je potaknuo napetosti s etničkom srpskom manjinom na sjeveru Kosova, malo učinio na poboljšanju životnog standarda i okaljao ugled Kosova u inozemstvu.
Kurti, koji je došao na vlast 2021., krivi oporbu za zastoj i javno ostaje optimističan da će dobiti pola milijuna glasova koji su mu potrebni za apsolutnu većinu.
Na skupu prošli tjedan obećao je povećanje plaća, milijardu eura kapitalnih ulaganja godišnje i stvaranje nove tužiteljske jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala.
“Sada vjerujem da nikad nije bilo realnije da će biti Kurti Tri", rekao je za lokalnu televiziju Kanal 10 , koristeći svoj termin za treći mandat.
Godina političke paralize
Kosovo je postalo neovisno od Srbije 2008. uz potporu SAD-a što je uključilo i NATO-vo bombardiranje Srbije 1999.
Unatoč međunarodnoj podršci, zemlja s 1,6 milijuna stanovnika bori se sa siromaštvom, političkom nestabilnošću i organiziranim kriminalom. Kurtijev prvi mandat bio je jedini koji je neka kosovska vlada odradila u cijelosti.
Ta nestabilnost bila je vidljiva ove godine kada su zastupnicima trebala 73 glasanja da izaberu predsjednika parlamenta - poziciju koja je morala biti popunjena prije nego što je pobjednička stranka mogla pokušati formirati vladu.
Čak ni tada Kurtiju to nije uspjelo pa se povukao kako bi omogućio svom savezniku Glauku Konjufci da pokuša formirati vladu. Nakon i tog neuspjeha predsjednica Vjosa Osmani raspustila je parlament i raspisala izbore za prosinac.
Rezultat je bio porazan za kosovske financije koje su već opterećene sankcijama Europske unije nametnutim zbog onoga što je EU navela kao Kurtijevu ulogu u raspirivanju sukoba sa Srbima na sjeveru Kosova.
EU je objavila da će ukinuti te mjere nakon što budu inaugurirani srpski gradonačelnici, nakon lokalnih izbora održanih u listopadu.
Ipak, oko 880 milijuna eura iz fondova EU-a je odgođeno, kao i 127 milijuna eura financijske potpore Svjetske banke, uključujući i dio usmjeren na jačanje zdravstvenog i obrazovnog sustava.
Svjetska banka je za Reuters rekla da će 90 milijuna eura te potpore biti obustavljeno ako ne bude konačnog odobrenja u kosovskom parlamentu do 13. veljače. Rokovi za ostatak su u travnju i svibnju.