Modžtaba Hamenei, sin pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, najizgledniji je kandidat da naslijedi oca, piše New York Times.
Iran International, televizija na perzijskom jeziku sa sjedištem u Londonu, ranije je objavila da je Modžtaba već izabran za vrhovnog vođu pod pritiskom Revolucionarne garde, no to nisu potvrdili ni relevantniji izvori ni iranske vlasti.
Pedesetšestogodišnji Hamenei mlađi, drugi je sin iranskog vrhovnog vođe ubijenog u subotnjem napadu na njegovu rezidenciju u Teheranu. Rođen je 1969. u gradu Mašhadu, važnom iranskom vjerskom središtu.
Poznat po bliskim vezama s Revolucionarnom gardom (IRGC), Hamenei se ogranku vojske pridružio oko 1987. po završetku srednje škole. Sudjelovao je u kasnim fazama dugog Iransko-iračkog rata koji je trajao od 1980. do 1988.
Njegov je otac idućeg godine imenovan vrhovnom vođom, zamijenivši na toj dužnosti pokojnog ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Modžtaba Hamenei kasnije je o vjeri učio od najcjenjenijih vjerskih stručnjaka u Komu, a potom je i sam predavao u sjemeništu te stvorio veze s vjerskim vodstvom i stekao njihovu naklonost, dijelom zahvaljujući očevom položaju.
No, nije bio poznata ličnost, već je iza kulisa upravljao očevim uredom, a tek povremeno se njegovo ime pojavljivalo na naslovnicama medija.
Nakon što je 2005. konzervativni kandidat Mahmud Ahmadinedžad izabran za predsjednika, reformisti su optužili Modžtabu Hameneija da je surađivao s vjerskim rukovodstvom i Revolucionarnom gardom kako bi osigurali pobjedu relativno nepoznatog kandidata kojeg su preferirali.
Mehdi Karubi, reformist i jedan od Ahmadinedžadovih suparnika, kritizirao je Modžtabu Hameneija, optužujući "gospodarevog sina" za upletanje u izbore. Vrhovni vođa je tada branio svog sina, rekavši da je i "on sam gospodar, a ne gospodarev sin".
Iranska Skupština stručnjaka se 2024. sastala kako bi raspravila o planovima za sukcesiju. Ajatolah Hamenei je tada navodno kazao da bi njegovog sina trebalo isključiti iz razmatranja o mogućem nasljedniku.
Njegov eventualan izbor za vrhovnog vođu bi mogao biti kontroverzan. Islamskom revolucijom 1979. je svrgnut šah Mohamad Reza Pahlavi te se činilo da je s njim prestalo i dinastičko nasljeđivanje vlasti.
Postavljanje Hameneija mlađeg na bivšu dužnost njegova oca bi moglo razljutiti Irance koji su izašli na ulice u sklopu prosvjeda zbog gospodarskih poteškoća, koji su potom prerasli u prosvjede protiv režima.
No, izbor Hameneija bi prema nekim analitičarima poslao poruku da su tvrdolinijaši povezani s Revolucionarnom gardom i dalje na vlasti, odnosno da u skorije vrijeme neće biti većih promjena.