Iran je zahvaćen jednom od najintenzivnijih valova prosvjeda u posljednjih godina. Masovne demonstracije, koje su početno pokrenute zbog teške ekonomske krize i pada vrijednosti nacionalne valute, nastavile su se širiti širom zemlje — uključujući Teheran, Isfahan i druge velike gradove.
Demonstranti su ignorirali pozive vlasti na prestanak okupljanja, a iranske sigurnosne snage odgovorile su oštrim mjerama i suzavcem. Za pokušaj koordinacije prosvjeda pridružio se i izgnani prijestolonasljednik Reza Pahlavi, čiji su pozivi potaknuli još veću izlazak ljudi na ulice. Vlada je u četvrtak navečer potpuno isključila internet i međunarodne telefonske veze, što je dodatno otežalo komunikaciju i izvještavanje iz zemlje.
Prema izvještajima međunarodnih organizacija za ljudska prava, najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih prosvjeda,, a tisuće ljudi su privedene tijekom redovnih dana protesta. Situacija je dodatno zaoštrena jer su demonstranti, uz prvotne zahtjeve za boljim životnim standardom, sve više usmjerili kritike prema iranskom političkom vodstvu i traže šire demokratske reforme. Pojedini prosvjednici čak su simbolično izrazili potporu povratku šaha, što dodatno iritira vladajući režim. Uz to, međunarodni čelnici, uključujući bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, ponovno su dali podršku prosvjednicima i upozorili Teheran na moguće posljedice ako nasilje eskalira.
Glavni razlozi pobune su duboko ukorijenjeni u dugotrajnoj ekonomskoj krizi — visoka inflacija, pad riala i rast cijena osnovnih dobara — te sve veće nezadovoljstvo građana autoritarnom vlašću i ograničenjima političkih sloboda koja traju desetljećima.