Poljaci su u nedjelju u 7 sati ujutro započeli glasanje u prvom krugu predsjedničkih izbora, odlučujućih izbora za budućnost sadašnje proeuropske vlade.
Gradonačelnik Varšave, 53-ogodišnji Rafal Trzaskowski, dugogodišnji proeuropski političar, ostaje favorit u utrci s oko 30 posto procijenjenih glasova birača, a u drugom krugu, zakazanom za 1. lipnja, mogao bi se suočiti s nacionalističkim povjesničarom Karolom Nawrockijem, koji po anketama osvaja oko 25 posto glasova.
Poljska proeuropska vlada nada se da će izbori obnoviti usporeni demokratski zanos, dok njezini nacionalistički protivnici izbore smatraju prilikom da Poljska krene putem nadahnutim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Drugi u anketama je 42-godišnji Karol Nawrocki, amaterski boksač i konzervativni povjesničar kojega podržava nacionalistička oporbena stranka Pravo i pravda (PiS). Treći je kandidat krajnje desnice Slawomir Mentzen (38).
Obojica su pristaše Trumpa i njegovog pokreta "Učinimo Ameriku ponovno velikom", podržavaju njegov antiimigracijski stav i borbu protiv "woke" liberalnih vrijednosti.
Pobjednik će na mjestu predsjednika naslijediti nacionalističkog saveznika Andrzeja Dudu, kojemu istječe drugi mandat.
Izbori se poklapaju s drugim krugom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Ondje je krajnje desni Trumpov obožavatelj George Simion favorit za pobjedu u jeku porasta nacionalizma u srednjoj Europi, potaknutog zabrinutošću zbog troškova života, migracija i sigurnosnih prijetnji iz Rusije.
U Poljskoj će Trzaskowski vjerojatno pobijediti nacionalističke suparnike, dijelom zahvaljujući tome što se pomaknuo udesno u pokušaju da pridobije konzervativnije glasove.
Ako mu to pođe za rukom, obećao je da će surađivati s vladom premijera Donalda Tuska kako bi se poništile promjene u poljskom pravosuđu uvedene pod PiS-om za koje su kritičari u Europskoj uniji i kod kuće rekli da su narušile demokratsku kontrolu i ravnotežu vlasti.
PiS je izgubio većinu od Tuskove centrističke koalicije na izborima u listopadu 2023. nakon gotovo desetljeća na vlasti, na valu narodnog bijesa zbog srozavanja prava žena i manjina.
No Duda je koristio predsjednički veto kako bi blokirao velik dio Tuskovih reformskih napora.
"Ulozi na ovim izborima su jednako visoki kao što su bili 15. listopada", rekao je Tusk. "Stoga se nadam mobilizaciji birača. Teško je vladati uz neprijateljski raspoloženog predsjednika, sa svim tim vetima", dodao je Tusk.
U Poljskoj predsjednik ima pravo veta na zakone i služi kao vrhovni vojni zapovjednik, ali ima ograničene izvršne ovlasti.