Humanitarna pomoć Haitiju morat će uzeti u obzir utjecaj teško naoružanih bandi koje kontroliraju velike dijelove zemlje, rekao je predsjednik regionalnog bloka uoči planiranih pregovora s Europskom unijom sljedeći mjesec.
"Ako netko želi isporučiti humanitarnu pomoć Haitiju, mora se nagoditi s bandama", rekao je Ralph Gonsalves, premijer Saint Vincenta i Grenadina i trenutačni predsjednik Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) u intervjuu.
Nije dao više detalja o tome kako bi se bande trebale riješiti.
Gonsalves će otputovati u Bruxelles na summit EU-CELAC od 17. do 18. srpnja, za koji se očekuje da će pokriti nestabilnu sigurnosnu situaciju na Haitiju, gdje moćne bande pokreću krizu zbog koje je, prema procjenama Ujedinjenih naroda, raseljeno više od 160.000 ljudi.
Lokalni aktivisti su među onima koji su pobjegli od nasilja, dok su međunarodne humanitarne organizacije poput Médecins Sans Frontières prekinule operacije rekavši da ne mogu jamčiti sigurnost svojih pacijenata ili osoblja.
"Postoje vođe bandi koji su također politički operativci, a koji kontroliraju važne zajednice", rekao je Gonsalves, upozoravajući da "morate biti oprezni da se ne upustite u sukob s bandama na Haitiju i date im neki legitimitet."
Gonsalves je rekao da su ljudi koji imaju veze s bandama vjerojatno bili prisutni na razgovorima između predstavnika haitijskog civilnog društva i vlade na Jamajci ovog tjedna, na kojima je premijer Ariel Henry obećao proširiti tranzicijsko vijeće zemlje kako bi vlada bila inkluzivnija.
Henry je od listopada pozivao na međunarodne snage koje bi pomogle policiji da ponovno uspostavi sigurnost i uspostavi uvjete za dugo očekivane izbore, ali niti jedna zemlja nije ponudila vodstvo takvih snaga.
U međuvremenu, rekao je Gonsalves, haićanska migracija prijeti sigurnosti u susjednim karipskim zemljama.
Gonsalves je rekao da bi njegova zemlja mogla pomoći Haitiju u održavanju eventualnih izbora, a kada se uspostavi stabilnost, zemlje bi trebale koordinirati "Marshallov plan" inozemne pomoći.
To bi uključivalo ozbiljne razgovore o reparacijama od Francuske, dodao je Gonsalves.
Haiti je proveo više od stoljeća plaćajući Francuskoj skupi "dug" jer su vlasnici plantaža tražili isplatu za imovinu - uključujući robove - izgubljenu u haićanskoj revoluciji, često opisivanoj kao prva i jedina uspješna pobuna robova na svijetu.