Ruske protuzračne postrojbe oborile dronove koji su se kretali prema Moskvi
Letovi su odgođeni i otkazani u moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevu, najvećoj ruskoj zračnoj
Nekoliko dana nakon američkog napada na brod južnoameričke zemlje za koji je Trump ustvrdio da je prevozio krijumčare droge
Nekoliko dana nakon američkog napada na brod južnoameričke zemlje za koji je Trump ustvrdio da je prevozio krijumčare droge
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro ponudio je uključiti se u izravne pregovore s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa nekoliko dana nakon američkog napada na brod ove južnoameričke zemlje za koji je Trump ustvrdio da je prevozio krijumčare droge.
U pismu Trumpu, Maduro je odbacio američke tvrdnje da je Venezuela igrala veliku ulogu u trgovini drogom, tvrdeći da je samo pet posto narkotika proizvedenih u Kolumbiji prošlo kroz Venezuelu, od čega su venezuelanske vlasti presrele i uništile 70 posto.
"Predsjedničke, nadam se da zajedno možemo pobijediti laži koje su narušile naš odnos, koji mora biti povijestan i miroljubiv", napisao je Maduro u pismu. "Ovi i drugi problemi uvijek će biti otvoreni za izravan i otvoren razgovor s vašim posebnim izaslanikom Richardom Grenellom kako bi se nadvladala medijska buka i lažne vijesti."
Naveo je da je Grenell brzo pomogao razriješiti ranije optužbe da Venezuela odbija primiti natrag migrante. "Do danas, taj kanal funkcionira besprijekorno."
Madurovo pismo datirano je 6. rujna, četiri dana nakon američkog napada na brodove za koje je Trumpova administracija bez dokaza ustvrdila da prevoze krijumčare. U napadu je ubijeno 11 ljudi za koje Trump tvrdi da su bili članovi bande Tren de Aragua i da su bili uključeni u trgovinu drogom.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjeva za komentarom.
Trump je u subotu pojačao svoj pritisak, upozorivši u objavi na svome Truth Socialu da Venezuela mora prihvatiti povratak svih zatvorenika koje je, prema njegovim riječima, Venezuela natjerala da odu u SAD, ili će platiti "nemjerljivu cijenu".
Trump je u petak objavio najmanje treći napad na navodne brodove s drogom iz Venezuele u okviru velikog raspoređivanja američke vojske u južnim Karibima, što uključuje sedam ratnih brodova, nuklearnu podmornicu i borbene zrakoplove F-35.
U napadu su ubijena "tri muška narkoterorista koji su se nalazili na brodu", rekao je Trump, no nije predočio dokaz.
Trumpova administracija podijeljena je glede Venezuele, s državnim tajnikom Marcom Rubijom i ministrom obrane Peteom Hegsethom koji predvode kampanju pritiska protiv Madura, dok se Grenell, koji je bio na mjestu direktora nacionalne obavještajne agencije tijekom Trumpova prvog mandata, zalaže za diplomaciju.
U svome pismu, Maduro je rekao da će nastaviti komunicirati s Grenellom koji je pomogao organizirati deportacijske letove, neke izravno u Caracas, a druge putem Hondurasa.
Jedan dužnosnik rekao je da je tim putem do danas više od 8000 Venezuelanaca uklonjeno iz SAD-a.
Grenell je također radio s Madurom na puštanju sedam američkih državljana, uključujući američkog veterana zračnih snaga, Joea St. Claira, koji je pušten u svibnju i za koga obitelj kaže da je u Venezueli neopravdano pritvoren od studenog 2024. godine.
"Maduro očito pokušava otvoriti kanale komunikacije," smatra Geoff Ramsey iz think-tanka Atlantsko vijeće. "Pitanje za Bijelu kuću je kako doći do pobjede ovdje? Maduro neće ponuditi svoju glavu na srebrnom pladnju venezuelanskoj oporbi ili Amerikancima."
Ramsey kaže da američko gomilanje brodova ima za cilj ohrabriti oporbu da svrgne Madura, no da je ta strategija neuspješno iskušavana desetljećima.
Henry Ziemer, suradnik Centra za strateške i međunarodne studije, rekao je da je Trump ima izraženu averziju prema zaplitanju u krize, te da su izgledniji ciljani napadi.
"Mislim da Trump ne želi rat, a Maduro zasigurno ne želi rat", rekao je Ziemer. "No što je više snaga u regiji, više je prilika za krivu procjenu. Rizik je da ćemo završiti u situaciji gdje i Maduro i Trump osjećaju da se ne mogu povući."
Letovi su odgođeni i otkazani u moskovskoj zračnoj luci Šeremetjevu, najvećoj ruskoj zračnoj
Američki predsjednik u svom se govoru osvrnuo i na klimatske promjene ustvrdivši da su one "najveća prevara ikad vođena na svijetu", a koncept ugljičnog otiska "prevara koju su izmislili ljudi sa zlim namjerama"
U Hrvatskoj je prosječna dob za napuštanje roditeljskog doma 31,3 godine dok je europski prosjek 26,2 godine * Mladi Skandinavci počinju živjeti razdvojeni od roditelja u 22. godini života
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.