Dok apeli o početku pregovora s Moskvom postaju sve hitniji, a ističu ih i saveznici Kijeva, Zelenskij smatra da njegova zemlja treba "oružje, među kojim je dovoljna količina različitog oružja za velike udaljenosti"
Dok apeli o početku pregovora s Moskvom postaju sve hitniji, a ističu ih i saveznici Kijeva, Zelenskij smatra da njegova zemlja treba "oružje, među kojim je dovoljna količina različitog oružja za velike udaljenosti"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je izjavio da njegova zemlja treba više oružja i NATO-ovih sigurnosnih jamstava prije mogućih pregovora s Rusijom o prekidu invazije na Ukrajinu koja je počela 2022.
Zelenskij je to rekao nakon sastanka s novom šeficom europske diplomacije Kajom Kallas i novim predsjednikom Europskog vijeća Antonijom Costom, oboma u simboličnom posjetu potpore Kijevu prvog dana mandata.
Dok apeli o početku pregovora s Moskvom postaju sve hitniji, a ističu ih i saveznici Kijeva, Zelenskij smatra da njegova zemlja treba "oružje, među kojim je dovoljna količina različitog oružja za velike udaljenosti".
"Za naš je opstanak nužan poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u", rekao je ukrajinski predsjednik. Moskva istodobno tvrdi da je pokrenula invaziju kako bi spriječila približavanje Kijeva NATO-u.
"Tek kad budemo imali sve te elemente i kad budemo jaki, morat ćemo utvrditi... dnevni red za sastanak s ubojicama", rekao je Zelenskij.
"Vrlo ozbiljna situacija"
Nekoliko sati ranije predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da njegov posjet Kijevu predstavlja "jasnu poruku". "I dalje smo uz Ukrajinu i nastavljamo joj davati punu potporu", rekao je prisutnim novinarima.
Costa obećao je Ukrajini brz napredak u procesu pristupanja EU-u rekavši da će raditi zajedno na otvaranju najmanje dva područja pristupnih pregovora u prvoj polovici sljedeće godine.
Također je uvjeravao u daljnju financijsku pomoć EU-a u borbi protiv ruske invazije i obvezao se na napore u cilju usvajanja 15. paketa sankcija protiv Rusije.
Napomenuo je da će od sljedeće godine prinosi od zamrznute ruske imovine u EU osigurati 1,5 milijardi eura mjesečne pomoći Ukrajini.
Osim toga, Costa je naglasio da bi daljnje sankcije pojačale pritisak na rusko gospodarstvo i potkopale njezine ratne napore.
Novi tim čelnika Europske unije želi iskazati snažnu potporu Ukrajini u trenutku kada se njezine snage povlače na bojišnici i kada skori dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izaziva bojazan od prekida američke pomoći Kijevu.
"Situacija u Ukrajini je vrlo, vrlo ozbiljna, ali je jasno da i je i Rusija platila vrlo visoku cijenu", rekla je Kaja Kallas, bivša premijerka Estonije, poznata kao zagovornica oštre linije prema Moskvi.
Kallas je potvrdila da je "najjače jamstvo sigurnosti članstvo u NATO-u".
No zapadni diplomati smatraju kako su mali izgledi da Savez u skorije vrijeme omogući Ukrajini status članice s obzirom na protivljenje velikog broja zemalja koje strahuju od izravnog uvlačenja u rat s Rusijom.
Kallas je rekla da EU ne bi trebala "ništa isključivati" kada je posrijedi slanje europskih trupa na ukrajinsko tlo da bi se pomoglo u provedbi mogućeg prekida vatre, što je još jedan potez koji uključuje rizik od izravnog sukoba s Moskvom.
EU će i dalje nastojati da Kijev bude u snažnoj poziciji u slučaju pregovora s Moskvom, pojasnila je Kallas, priznavši ipak kako postaje "sve teže" da se 27 zemalja članica usuglasi i dogovori u pogledu novih načina povećanja potpore Ukrajini.
Trumpovo sveobuhvatno pomilovanje - koje je otišlo dalje nego što su njegovi saveznici dali do znanja da očekuju - izazvalo je osudu policije koja se borila protiv mafije, njihovih obitelji i zakonodavaca, uključujući neke predsjednikove kolege republikance. Više od 60 posto Amerikanaca ne odobrava Trumpovu odluku, pokazala je anketa Reuters/Ipsos dovršena u utorak
Strijelac je bio Niels Versteijnen, koji je šutirao sa devet metara i pogodio donji lijevi kut katarskog gola. Suci su nakon pregleda snimke presudili da je lopta prošla crtu prije isteka 60. minute
Sjedinjene Države izgradile su većinu Panamskog kanala i desetljećima upravljale teritorijem koji okružuje taj prolaz. No Sjedinjene Države i Panama potpisale su nekoliko sporazuma 1977. koji su otvorili put povratku kanala pod punu panamsku kontrolu. Sjedinjene Države su ga predale Panami 1999. godine nakon razdoblja zajedničkog upravljanja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
