Zelenskij: "Prvo oružje i jamstva, pa onda sastanak s ubojicama"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je izjavio da njegova zemlja treba više oružja i NATO-ovih sigurnosnih jamstava prije mogućih pregovora s Rusijom o prekidu invazije na Ukrajinu koja je počela 2022. 

Zelenskij je to rekao nakon sastanka s novom šeficom europske diplomacije Kajom Kallas i novim predsjednikom Europskog vijeća Antonijom Costom, oboma u simboličnom posjetu potpore Kijevu prvog dana mandata.

Dok apeli o početku pregovora s Moskvom postaju sve hitniji, a ističu ih i saveznici Kijeva, Zelenskij smatra da njegova zemlja treba "oružje, među kojim je dovoljna količina različitog oružja za velike udaljenosti".

"Za naš je opstanak nužan poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u", rekao je ukrajinski predsjednik. Moskva istodobno tvrdi da je pokrenula invaziju kako bi spriječila približavanje Kijeva NATO-u.

"Tek kad budemo imali sve te elemente i kad budemo jaki, morat ćemo utvrditi... dnevni red za sastanak s ubojicama", rekao je Zelenskij. 

"Vrlo ozbiljna situacija"

Nekoliko sati ranije predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da njegov posjet Kijevu predstavlja "jasnu poruku". "I dalje smo uz Ukrajinu i nastavljamo joj davati punu potporu", rekao je prisutnim novinarima.

Costa obećao je Ukrajini brz napredak u procesu pristupanja EU-u rekavši da će raditi zajedno na otvaranju najmanje dva područja pristupnih pregovora u prvoj polovici sljedeće godine.

Također je uvjeravao u daljnju financijsku pomoć EU-a u borbi protiv ruske invazije i obvezao se na napore u cilju usvajanja 15. paketa sankcija protiv Rusije.

Napomenuo je da će od sljedeće godine prinosi od zamrznute ruske imovine u EU osigurati 1,5 milijardi eura mjesečne pomoći Ukrajini.

Osim toga, Costa je naglasio da bi daljnje sankcije pojačale pritisak na rusko gospodarstvo i potkopale njezine ratne napore.

Novi tim čelnika Europske unije želi iskazati snažnu potporu Ukrajini u trenutku kada se njezine snage povlače na bojišnici i kada skori dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izaziva bojazan od prekida američke pomoći Kijevu.

"Situacija u Ukrajini je vrlo, vrlo ozbiljna, ali je jasno da i je i Rusija platila vrlo visoku cijenu", rekla je Kaja Kallas, bivša premijerka Estonije, poznata kao zagovornica oštre linije prema Moskvi.

Kallas je potvrdila da je "najjače jamstvo sigurnosti članstvo u NATO-u".

No zapadni diplomati smatraju kako su mali izgledi da Savez u skorije vrijeme omogući Ukrajini status članice s obzirom na protivljenje velikog broja zemalja koje strahuju od izravnog uvlačenja u rat s Rusijom.

Kallas je rekla da EU ne bi trebala "ništa isključivati" kada je posrijedi slanje europskih trupa na ukrajinsko tlo da bi se pomoglo u provedbi mogućeg prekida vatre, što je još jedan potez koji uključuje rizik od izravnog sukoba s Moskvom.

EU će i dalje nastojati da Kijev bude u snažnoj poziciji u slučaju pregovora s Moskvom, pojasnila je Kallas, priznavši ipak kako postaje "sve teže" da se 27 zemalja članica usuglasi i dogovori u pogledu novih načina povećanja potpore Ukrajini.