PULSKI POUČAK Kad se ne radi - nije dobro, kad se radi - to se ne radi dobro
Padel na Verudeli, čini se, ulazi u ozbiljnu krizu: zbog sporne drvene kućice postavljene bez potrebne dozvole tereni bi uskoro mogli otići u povijest - više o temi sutra
- Kaštijun
-
Zdravstvo
-
Porečka sindikalka: „Preopterećeni smo, a s ovom si plaćom u Istri medicinske sestre i tehničari ne mogu riješiti stambeno pitanje“
-
Istarska županija dvostruko povećala sredstva za stipendije budućih liječnika, medicinskih sestara i tehničara
-
URED ŽUPANA: "SDP-u Istarske županije cilj je urušavanje javnog zdravstvenog sustava"
-
U dvije godine ostavku dala dvojica ravnatelja IDZ-a, a sada i predsjednica UV: "Veliki pritisci, politički, medijski i djelatnika"
-
-
Uljanik
-
Istarsko zdravstvo tone, Uljanik pliva bez pojasa za spašavanje
-
U pulskom se škveru i dalje radi. Samir Hadžić: "Uljanik ima potencijal biti ono što je nekad bio, pa i više od toga"
-
Gelato u ruci, vojni brodovi u luci? Pula može sve
-
Španjolska Navantia i Uljanik potpisali pismo namjere. Može li pulski škver ponovno postati važan igrač u vojnoj brodogradnji?
-
- NAJČITANIJI TEKSTOVI
Život
Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica
Armin Mešić u Puli govori o svijetu gljiva: istine, zablude i njihova ključna uloga u prirodi
Predavanje „Svijet gljiva: istine i zablude“ održat će se 16. veljače u Sveučilišnoj knjižnici, uz pregled istraživanja bioraznolikosti gljiva u Hrvatskoj
2 min
Predavanje „Svijet gljiva: istine i zablude“ održat će se 16. veljače u Sveučilišnoj knjižnici, uz pregled istraživanja bioraznolikosti gljiva u Hrvatskoj
"Svijet gljiva: istine i zablude" naslov je predavanja koje će 16. 2. 2026. u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održati dr. sc. Armin Mešić. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Gljive su brojna i izuzetno značajna skupina eukariotskih organizama.U klasifikaciji živoga svijeta svrstane su u zasebno carstvo (Fungi). Imaju ključnu ulogu u funkcioniranju kopnenih ekosustava u kojima omogućavaju kruženje hranjivih tvari te održavaju ekološku ravnotežu i stabilnost što je posebno važno u smislu sveprisutnih klimatskih promjena.
Izuzetno su važne u različitim ljudskim djelatnostima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, farmacija, medicina te zaštita prirode.Trenutno je znanstveno poznato oko 160.000 vrsta gljiva na globalnoj razini, no po različitim znanstvenim procjenama njihova prava brojnost se kreće negdje između 2 i 13 milijuna vrsta. U Hrvatskoj živi oko 25.000 vrsta gljiva, dok ih je do sada zabilježeno tek nešto više od 5.000 (20%).
Danas postoje razne metode identifikacije gljivljih vrsta, kao što su morfološka i molekularna identifikacija, te DNA metabarkodiranje okolišnih uzoraka (tlo, zrak, voda).U okviru predavanja bit će predstavljen pregled istraživanja bioraznolikosti gljiva na području Hrvatske. Bit će riječi o ekološkoj ulozi gljiva, razlozima njihove ugroženosti te važnosti u zaštiti prirode.
Armin Mešić doktorirao iz područja mikologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen na mjestu znanstvenog savjetnika i voditelja Laboratorija za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković. Bavi se istraživanjem bioraznolikosti gljiva, uglavnom u području integrativne taksonomije, molekularne filogenetike, biogeografije i zaštite gljiva. Objavio je dvije knjige te više od 70 radova u međunarodnim znanstvenim časopisima. Uspješno je mentorirao četiri diplomska rada te dvije doktorske disertacije. Bio je voditelj i suradnik na 50-ak znanstvenih i stručnih projekata iz područja mikologije te zaštite gljiva. Do sada je objavio 24 nove vrste gljiva za znanost i jedan novi rod. Gostujući predavač na Agronomskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je i dugogodišnji tajnik Hrvatskog mikološkog društva.
Nastavite čitati
Građevinski otpad uz pulsku Urbanu šumu. Stanovnici Japodske ulice traže reakciju nadležnih službi
Stanovnici pulske Japodske ulice upozoravaju na problem nepropisnog odlaganja građevinskog otpada uz Urbanu šumu. Tvrde da otpad dolazi s gradilišta stambenog bloka čiji je investitor porečka tvrtka Milli Invest, dok je bivši vlasnik zemljišta Ivica Salvador najavio da će investitoru prenijeti primjedbe građana, te mu ukazati da počisti otpad
Mujo, šaptač golubovima, bit će sahranjen u srijedu
Mujo nije bio političar, poduzetnik niti javna osoba. Bio je čovjek kojeg su građani svakodnevno susretali u centru grada, okruženog golubovima, s vrećicom kruha u ruci. Njegova prisutnost bila je dio identiteta Pule – jednostavna, skromna i iskrena. Zbog toga smatram da bi bilo lijepo i dostojno da se pokrene inicijativa među građanima Pule za trajno obilježavanje mjesta na kojem je Mujo provodio svoje vrijeme, piše jedan naš čitatelj