Nakon više od tri godine opsežnih priprema Opća bolnica Pula uskoro će neplodnim parovima ponuditi postupak potpomognute oplodnje inseminacijom.
Nakon inspekcije nadležnog ministarstva, odjel pulske ginekologije trenutno je u fazi očekivanja odobrenja za izvođenje intrauterine inseminacije (u tom se postupku pripremljena sjemena tekućina umeće izravno u maternicu u vrijeme ovulacije, a često se koristi u kombinaciji s lijekovima za plodnost koji potiču jajnike na jednu ili veći broj jajnih stanica), doznajemo od doktorice Mirele Markanović Mišan, specijalistice ginekologije i opstetricije, a kojoj je uža specijalnost upravo humana reprodukcija.
Posao i život na "čekanju"
U pulskoj bolnici ova ginekologinja-opstetričarka, koja je dvije godine zaredom proglašena naj liječnicom Istarske županije, radi od 2007. godine, a prije tri godine krenula je s idejom da se neplodnim parovima iz Istre ponudi opcija liječenja neplodnosti i ovim postupkom. To će, dodaje, uvelike pomoći ženama koje su do sada na ove postupke potpomognute oplodnje morale putovati u Rijeku ili Zagreb.
- Ovaj postupak podrazumijeva praćenje ženine ovulacije i one su tijekom jednog menstrualnog ciklusa morale u Zagreb ili Rijeku putovati svaka dva dana. Puno se vremena gubilo na putovanja, žene su morala značajno izostajati s posla, uzimati bolovanje, a kako postupak ne bi uvijek uspio 'od prve' tako su živjele mjesecima. Uskoro ćemo im ovu uslugu moći ponuditi i u pulskoj bolnici i to će im zasigurno olakšati put do djeteta kojeg toliko žele, veli nam Markanović Mišan.
Objašnjava da se prije 25 godina u Istri provodio postupak inseminacije, no uspješnost zahvata bila je iznimno niska, ispod pet posto. To je bilo iz razloga što nije bilo odgovarajuće stimulacije jajnika, a postupak se izvodio bez metode pripreme sjemena.
Moderni andraloški laboratorij
- Danas se ovaj postupak s punim pravom vraća na scenu jer je jednostavan, a daje jako dobre rezultate za parove koji su prethodno selekcionirani dužinom i vrstom neplodnosti, starosnom dobi. Kako bismo mogli ići u njega prvi korak je bio osnivanje modernog androloškog laboratorija za kompletnu obradu sjemena i tu se moram zahvatili voditeljici laboratorija Loreni Honović koja je prihvatila ideju i svesrdno pomagala.
Laboratorij je bio početna točka cijelog projekta od kojeg smo mogli krenuti dalje. Zahvale svakako idu i ravnateljici Ireni Hrstić koja nam je pružila potporu oko reorganizacije koja je bila potrebna da bolnica krene u ovaj projekt i šefu ginekologije, dr. Belciju koji je dao vjetar u leđa samoj ideji. Velika potreba kod nas je liječnika rezultirala entuzijazmom i drago mi je da ćemo uskoro parovima i Istri olakšati proces toliko željenog roditeljstva.
Ako sve krene po planovima, prve 'pulske' bebe očekuju, kako navodi, već oko idućeg Božića.
Parova koji ne mogu doći do djeteta sve je više, upozorava.
- Trenutno je u Hrvatskoj neplodno oko 15 posto parova, odnosno u ovom se trenutku s neplodnošću suočava čak njih 80 tisuća. Nažalost, projekcije nisu dobre i smatra se da će se za samo deset godina ta brojka popeti na čak 30 posto, veli ova liječnica dodajući da se neplodnošću smatra ukoliko se do željene trudnoće ne dođe u roku od godine dana pokušavanja.
Ambulanta za humanu reprodukciju
Dodaje da jedan dio parova od tih 15 posto na kraju ipak uspijeva zanijeti, ali tek nakon pet do deset godina. Tko želi toliko čekati na dijete, pita se i poručuje svima koji smatraju da imaju problema da se jave svom ginekologu primarne prakse što prije jer godine brzo prolete.
Ginekolog takve parove potom prosljeđuje u bolničku Ambulantu za humanu reprodukciju gdje se uzimaju u obradu.
Kroz ambulantu, doznajemo, godišnje prođe od 150 do 200 parova iz Istre. Zahvaljujući modernoj medicini mnogi neplodni parovi danas imaju šansu ostvariti san o vlastitom djetetu.
Na opasku kako se stječe dojam da sve više parova ima problema s neplodnošću, Markanović Mišan navodi da je to točno i to prvenstveno iz razloga što žene odgađaju trudnoću radi posla, financijske stabilnosti ili, jednostavno, jer nisu našle pogodnog partnera.
- U Istarskoj županiji taj je problem još izraženiji. Žene prolongiraju trudnoću dok se ne ostvare profesionalno i financijski. I onda dođu u 30-te i shvate da to i nije tako lako kako su zamišljale. Prosjek rađanja prvog djeteta u Hrvatskoj je 29 godina, a reproduktivni potencijal žena počinje rapidno opadati već nakon 30-te, pojašnjava liječnica.
Dodaje da se, na sreću, žene posljednjih godina sve ranije javljaju radi ovog problema. Educiranije su, otvorenije, a i primarni ginekolozi ih upućuju u bolnicu. Markanović Mišan smatra da su tome pridonijeli i redoviti ginekološki pregledi na koje se žene sve češće odazivaju.
- Zapravo ih strah da se neće realizirati kao majke često nagna da zatraže pomoć. Onda uđu kod nas u obradu nakon koje ih se upućuju u neki od Centara za liječenje neplodnosti u Rijeci ili Zagrebu ili pak privatne centre koji su nedavno također započeli s liječenjem uz potporu HZZO-a.
Uslugu inseminacije moći će uskoro dobiti i u Puli. Kod odabranih parova uspješnost ovakvog zahvata nakon 3, 4 puta iznosi 20 do 30 posto. Ukoliko se ovaj zahvat ne pokaže uspješan kreće se, pojašnjava, na druge metode liječenja neplodnosti poput izvantjelesne oplodnje (In vitro fertilisation - IVF)
Po donaciju u Prag, Dansku, Španjolsku
- Dobro komuniciramo sa svim domaćim centrima, ali i onima izvan Hrvatske poput onih Danskoj, Češkoj, Makedoniji i Španjolskoj, navodi liječnica.
Na upit zašto se parovi odlučuju zanijeti vani navodi da je to zbog hrvatskog zakona koji propisuje da dijete nakon 18. godine ima pravo znati tko su mu roditelji.
- Ovdje je riječ o programu donacije sjemena ili jajnih stanica i zbog ove odluke u hrvatskom zakonu mnogi parovi ne žele ovu uslugu koristiti kod nas, već odlaze u privatne centre izvan Hrvatske kako na bi podlijegali ovoj odluci. Kod nas u bolnici žene naprave svu pripremu, u suradnji sa centrima mi pratimo na dvodnevnoj bazi stimulirani ciklus i onda zapravo samo odlaze vani 'zaključiti postupak', pojašnjava.
Koliko je ova praksa uobičajena dovoljno govori i podatak da, primjerice, u Pragu u klinici radi i nekoliko hrvatskih liječnika. S druge strane istospolni parovi odlučuju se postupak donacije sjemena često finalizirati u španjolskim i danskim klinikama, koje su otvorenije prema ovoj populaciji, prenosi nam ova doktorica.
I doista, kako se može provjeriti, na stranicama praške klinike puno je svjedočanstva pacijentica upravo ih Hrvatske koje su potpomognutom oplodnjom došle do djeteta.
Upoznajem parove u njihovim najranjivijim trenucima, ali imam prilike vidjeti i njihovu sreću kada napokon ostvare trudnoću i ojačaju kao par. Žene se opet vrate k nama, većinom vodimo trudnoću kroz trudničku ambulantu i na kraju ih i porađamo u našim novim rađaonicama
Program donacija jajne stanice, dodaje liječnica, puno koriste i žene koje su ušle u prijevremenu menopauzu, a takvih je, dodaje Markanović Mišan sve više. Neke djevojke u menopauzu uđu i prije 30. godine. No, za razliku od liječenja u hrvatskim bolnicama, liječenje u privatnim stranim centrima pacijenti moraju sami financirati.
HZZ-ova košarica potpomognute oplodnje
- HZZO parovima koji se bore s neplodnošću nudi 'košaricu' usluga koja sadrži četiri inseminacije, dvije prirodne IVF metode i četiri stimulirana IVF postupka. To imaju pravo besplatno iskoristiti sve do ženine navršene 42. godine. Jedna smo od rijetkih europskih zemalja koja je po ovom pitanju doista socijalna. Jedna simulirana in vitro oplodnja košta oko 20-30 tisuća kuna. To nisu jeftini postupci, ali kod nas sve ide na teret države, veli naša sugovornica.
Na pitanje koliko je djece 'stiglo na svijet' uz pomoć liječnika ambulante za liječenje neplodnosti pulske bolnice Markanović Mišan dodaje da nemaju egzaktne podatke (upravo iz razloga što mnogi parovi ovdje rade obradu, a onda se upućuju dalje), no kako je veseli što se većina pacijentica (bez obzira gdje je došlo do trudnoće) vraćaju u pulsku bolnicu kao trudnice i tu rađaju.
- Kao stručnjak za humanu reprodukciju upoznajem parove u njihovim najranjivijim trenucima, ali imam prilike vidjeti i njihovu sreću kada napokon ostvare trudnoću i ojačaju kao par. Žene se opet vrate k nama, većinom vodimo trudnoću kroz trudničku ambulantu i na kraju ih i porađamo u našim novim rađaonicama. Nema ljepše stvari nego dobiti za Božić fotografije bebica i nasmijane djece, emotivna je naša sugovornica.
Koliko se ova liječnica 'daje' ilustrira i činjenica da potpuno nesvjesno, dok priča o trudnicama i njihovim porodima, govori u množini. Nakon što smo joj na to skrenuli pozornost, nasmiješeno veli:
- Da, nas je zapravo u tom procesu troje. Nema trenutka, radila ili ne, da ne razmišljam o tim ženama, da sam zajedno s njima tužna, s njima se veselim. Kroz cijeli im postupak želim biti čvrsta potpora i uvijek ih
pokušavam ohrabriti.
Rečenicu - mi ćemo to uspjeti, rodit ćete zdravo dijete, nešto je što svatko od njih želi čuti. To parovima daje snagu i gura ih naprijed kroz proces koji nije uvijek ni lagan i jednostavan, ne samo fizički već prvenstveno emotivno. Stoga im je uvijek na raspolaganju i psiholog koji je dio našeg tima, navodi.
Djeca već po rođenju posebna
U procesu potpomognute oplodnje parovi se bore, dodaje, i s etičkim barijerama, ali i mišlju što takva trudnoća donosi. No doktorica umiruje da rizici u trudnoći jesu nešto veći primjerice za prijevremeni porođaj, gestacijski dijabetes, hipertenziju u trudnoći, no to se povezuje uz dobnu strukturu takvih majki, a ne uz sam postupak.
Također, češće su i višeplodne trudnoće.
Bebica koja se jučer rodila u pulskom rodilištu
- Djeca rođena iz potpomognute trudnoće ni u čemu se ne razlikuju i trudnoća se vodi kao i svaka druga. Po osobnom iskustvu takva su djeca, upravo jer su toliko željena, već u startu posebna, a roditelji su puni ljubavi i strpljenja i zanimljivo je da ih nikada ne razmaze.
Inače, u pulskom rodilištu rodi se godišnje između 1.300 i 1.500 djece. Postoje oscilacije, a zanimljivo je da su korona i lockdown, uz sav strah koja je epidemija donijela, rezultali većim brojem porođaja.
No koliko je trudnoća predivno iskustvo, isto toliko skriva i brojne zamke.
- Trudnica je veliki hodajući rizik. Jedna se osoba odvaja na dvije. To je životno čudo. Uvijek su moguće razne komplikacije i svi u rađaonici, nakon što majka rodi zdravo dijete, i prođe dva sata zapravo odahnemo. Svaki je porod drugačiji pa i ja kao liječnica prolazim stresno razdoblje, posebice kada u rađaonici imam nekoliko rodilja u isto vrijeme koje traže svu moju pažnju.
Nema tu stanke, odmora. Uvijek su mi u glavi otkucaji, trudovi, dinamika porođaja, mogućnost carskog reza.... Stresan je to posao, u kojem ima i jako teških momenata, no da nije tako težak njegov rezultat nikada ne bi mogao biti toliko lijep - rađanje novog života, zaključuje Mirela.
Iako je nekada u 2/3 slučajeva žena bila ta koja je bila neplodna, sve je više muškaraca koji su sterilni ili nemaju odgovarajuću kvalitetu sjemena. Kvaliteta sjemena u stalnom je opadanju, navodi liječnica, a za to su glavni krivci nezdravi stilovi života, poput pušenja i alkohola, ali i prehrana s dosta estrogena te ekstremno bavljenje sportom, posebice intenzivno vježbanje u teretanama ili pak biciklizam.
