DOKTORICA VESNA BJELIĆ-RADIŠIĆ: "Rak dojke postao je kronična bolest koja se može jako dobro liječiti i s kojom se može dobro živjeti"

U listopadu, Mjesecu borbe protiv raka dojke, Grad Poreč organizira niz aktivnosti kojima želi senzibilizirati javnost za potrebe onih koji žive s malignim bolestima.

Ove godine, u cilju podizanja svijesti o značaju redovitih pregleda i samopregleda te otkrivanja i liječenja raka dojke u ranom stadiju, kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće, ugostili su renomiranu stručnjakinju, prof. dr. med. Vesnu Bjelić-Radišić, voditeljicu Centra za dojke i Odjela za senologiju u Hospital Wuppertal u Njemačkoj.

Na predavanju u Poreču

- Završila sam specijalizaciju iz ginekologije i sa 27 godina napustila ove prostore i otišla za Austriju. U cijeloj njemačkom govornom području sva oboljenja dojke pripadaju ginekolozima zbog toga što je to povezano. Zato sam se i ja 1999. godine odlučila ostaviti ostali dio ginekologije i baviti se samo dojkom.

Završila sam dodatni dio iz plastične kirurgije tako da, ono što ja danas radim, je da vodim ženu od trenutka dijagnoze, preko operacije, rekonstrukcije, kemoterapije do eventualno neke druge terapije ako treba, dakle pratim ženu od početka do kraja. I to je tipično za njemačko govorno područje, Švicarsku, Austriju i Njemačku. U nekim drugim zemljama je to podijeljeno između nekoliko disciplina što nije negativno, nego je jednostavno drugačije organizirano. Tako da sam već 24 godine posvećena samo bolestima dojke, kaže nam prof. Bjelić-Radišić.

Govoreći o pojavnosti raka dojke u današnje vrijeme, ističe da je karcinom dojke postao oboljenje koje je jako prisutno u populaciji.

- Svaka deveta žena među nama je u životu ili imala ili ima ili će imati rak dojke. Tako da je to postala jedna kronična bolest koja se može jako dobro liječiti i s kojom se može jako dobro živjeti. Postotak izlječenja je, naime, jako velik. Prvih pet godina mi uspijevamo omogućiti ženama izlječenje od preko 90 posto. Naravno, kod žena koje se na vrijeme jave i to je ono zbog čega mi uvijek apeliramo da se sve žene uključe u nacionalni program preventivne mamografije, da, ako primijete bilo koju kvržicu ili promjenu, da odmah reagiraju i dođu liječniku. Ako se sada gledaju svi stadiji oboljenja i rani i kasni, preživljavanje prvih pet godina je između 70 i 75 posto, ali pošto najveći dio žena, ako se javi na vrijeme, ima perfektnu prognozu.

U Istri je pojavnost raka dojke, tvrdi prof. Bjelić-Radišić, u prosjeku ostalog dijela Europe, ni veća, ni manja.

- Sigurno da postoji dio koji je bolji u zemlji u kojoj sada radim, iz prostog razloga što možda imaju više novaca, više mogućnosti i što ulažu u te mogućnosti. Međutim, što se tiče znanja, što se tiče odabira terapije koja se daje, tu nema velike razlike. Dakle, ne radi se o znanju kojeg imaju liječnici, već se radi samo o razlici koje društvo ima više novaca, jer terapija je vrlo skupa i to je najveći problem, smatra prof. dr. med. Vesnu Bjelić-Radišić.

Pitamo je što u situacijama kada se na preglede predugo čeka, što je slučaj upravo u Hrvatskoj, a što se pokušava „amortizirati“ programom nacionalnih pregleda.

- Nacionalni program postoji i u Njemačkoj i obuhvaća žene od 50. do 70. godine života, a sada ga žele produžiti do 75. godine. To podrazumijeva mamografiju bez ultrazvuka, jer ultrazvuk rade ginekolozi, a dio i radiolozi. Tako da se za ultrazvuk u Njemačkoj čeka tri, četiri dana. Čula sam da je u Hrvatskoj vrijeme čekanja za ultrazvuk dojke osam do devet mjeseci. To je jako dugo, previše, kaže prof.  Bjelić-Radišić.

- Maksimum oboljenja je između 50 i 65. godine života i iz tog razloga nacionali programi obuhvaćaju upravo tu populaciju. Negdje oko 7 posto su mlađi od 30 godina, a 20 posto otprilike su mlađi od 40 godina. Incidencija pojavljivanja trenutno stoji, ne smanjuje se, ali se i ne povećava. Ono što se povećava to je stopa preživljavanja i to je dobra vijest. Smanjuje se smrtnost za što je zaslužno rano otkrivanje i jako dobra terapija koju imamo u današnje vrijeme. Od raka dojke obolijevaju i muškarci i to jedan do dva posto, uglavnom iz obitelji u kojoj postoji ta genetska predispozicija, pojašnjava liječnica.

Točan uzrok nastanka raka i dalje nepoznat

Pravi uzrok nastanka raka dojke se i dalje ne zna. Za desetak posto, dakle, postoji genetska predispozicija, a za ostale nema definitivnog uzroka zbog kojeg nastaje, iako postoje rizični faktori koji tome doprinose.

- Žene koje doje manje obolijevaju od karcinoma dojke od onih koje ne doje; žene koje su rađale djecu obolijevaju manje u odnosu na one koje nemaju djecu; žene koje rano dobiju prvu menstruaciju i one koje vrlo kasno uđu u menopauzu imaju veći rizik od obolijevanja jer su puno duže izložene estrogenu. Gdjegod je izloženost hormonima duža, tu je i rizik od pojave karcinoma veći. Osobe koje su deblje, pušači, konzumiraju alkohol sve su to rizikofaktori, i to za sve vrste karcinoma, pa tako i za karcinom dojke, uz to što je za ovaj karcinom dodatni rizikofaktor izloženost hormonima, kaže prof.  Bjelić-Radišić.

Koliko je estrogen štetan?

Koliko je estrogen ženi štetan, a koliko koristan, pitamo ju.

- Prirodni estrogen kojeg žene imaju i na kojeg i ne mogu utjecati, ne bih rekla da je štetan. Estrogen štiti kosti da se ne razvije osteoporoza, štiti da koža bude ljepša. No, ono za što je estrogen štetan ako se dodatno ubacuje u menopauzi i to duže vrijeme. Jer, ukoliko se dodatno uzima dvije do tri godine nema većeg rizika od pojave raka dojke. Jedino ako se dugo uzima, onda se pojavljuje taj rizik.

Naravno, treba uvijek staviti na vagu što je bitnije – je li to da žena nema osteoporozu, ako se osteoporoza može na nekakav drugačiji način liječiti, s više sporta ili kalcijem, onda naravno ne treba davati estrogen. Ali ako je jedini način da se mora davati estrogen, onda se daje. Ja ga nerado dajem, ali postoji 5 do 10 posto mojih pacijenta s karcionomom dojke gdje je ipak indiciran, kaže.

Mamografija spašava živote

Na upit kako biljni lijekovi djeluju na karcinom dojke, prof. Bjelić-Radišić potvrđuje da postoje biljni lijekovi koji nisu klasični estrogeni, koji se smiju uzimati i kod osoba s karcinomom dojke, a dodaje i da ima puno biljnih preparata koji nisu hormoni i nisu štetni.

- E, sad ako ih netko odluči uzimati, onda je puno bolje da i njih uzima pod nadzorom liječnika, jer se jedino tako zna koja se količina uzima. Postoje i biljni preparati koji se smiju uzimati i koji olakšavaju tegobe, pogotovo u menopauzi, kaže na kraju prof. dr. med. Vesna Bjelić-Radišić.