Najviše putnika u lipnju imala je zračna luka Split, 484 tisuće ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik
Najviše putnika u lipnju imala je zračna luka Split, 484 tisuće ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik
U devet hrvatskih zračnih luka u lipnju je bilo gotovo 1,5 milijuna putnika ili 15,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu su sve luke ostvarile poraste broja putnika, podaci su DZS-a.
U prvoj polovini godine zračne luke uslužile su ukupno 4,1 milijun ili 24,4 posto više nego u prvoj polovici 2022.
Porast broja putnika i u lipnju i u prvoj polovini 2023. pratio je na zračnim lukama i porast operacija zrakoplova, kojih je u lipnju bilo nešto više od 15 tisuća ili jedan posto više nego u lipnju 2022., a na razini prvih pola godine gotovo 50 tisuća ili sedam posto više.
Promet tereta je pak na bio manji - u lipnju za 11,4 posto s 887 tona, a u prvih šest mjeseci za 3,9 posto manji s nešto više od 4.500 tona.
Splitska zračna luka s najviše putnika u lipnju
Najviše putnika u lipnju imala je zračna luka Split, 484 tisuće ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik.
Zagrebačka zračna luka je s 344,9 tisuća putnika u plusu od 18,5 posto, a dubrovačka je s tek nešto manje putnika ili 343 tisuće ostvarila porast od 10,2 posto u odnosu na lipanj 2022. godine.
Kroz zračnu luku Zadar u lipnju je prošlo 208 tisuća putnika ili 22,1 posto više nego u šestom mjesecu prošle godine.
U zračnim lukama Pula i Rijeka bilo je gotovo 65 tisuća putnika odnosno 26,2 tisuće, što je za sedam odnosno 0,3 posto više nego u lanjsko lipnju.
S najvećim porastom broja putnika od 171,4 posto, na njih malo više od pet tisuća u lipnju se ističe zračna luka Osijek.
Otočne zračne luke, na Braču i (pristanište) na Lošinju, također su u plusu u odnosu na lipanj 2022. - Brač od 30,5 posto, sa nešto više od 2600 putnika, i Lošinj od 22,6 posto sa 190 putnika.
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, Ujedinjene Kraljevine i Francuske, s kojih je svih prevezeno i više putnika nego u lanjskom lipnju.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
