(FOTO/VIDEO) Filip Raponja, najmlađi istarski pčelar: "Divno je pratiti proces od formiranja pčelinje zajednice do vrcanja meda. I sve to u prirodi, nema boljeg"

Dvadesetogodišnji Filip Raponja u Krnici je osmislio Park pčela 'Plan Bee', pravo malo medno carstvo kojemu je glavni cilj - edukacija. Želja mu je bila, kako veli, osvijestiti kod ljudi nezamjenjivu ulogu koje pčele imaju u našem ekosustavu.

Na čak pet tisuća kvadrata, ispunjenim raznim medonosnim biljem, od eukaliptusa do drijena, osmišljena je šetnica na kojoj posjetitelji, putem edukativnih ploča, na jednostavan i zabavan način uče zašto su ovi mali insekti - koji jedini na svijetu proizvode hranu za ljude - toliko bitni, ali i kako ih zaštititi.

Ljubav prema pčelama od malih nogu

Filip se na svom OPG-u Api Raponja pčelarstvom bavi već godinama, a ljubav prema pčelama krenula je još u djetinjstvu. Danas ima čak 450 košnica od kojih dobiva med i pelud koje prodaje s "kućnog praga" u malom dućanu u sklopu parka.

Pokazalo se, veli nam, da ljudi najviše vole medne mješavine, a on stalno izmišlja nove okuse, sa začinima, kakaom, suhim voćem...

- Ova je sezona za nas pčelare napokon bila dobra, no ja ni inače nemam problema jer pčele selim po cijeloj zemlji, na najbolje ispaše u ekološki najčistije predjele Hrvatske. Tako u Raklju 'pasu' kadulju, u Pazinu idu na bagrem, sele se od Parka prirode Učka, preko Gorskog kotra do Plitvičkih jezera, Paga i Kostajnice gdje pasu kesten.

Postani heroj prirode

Filip je, što je posebno zanimljivo, osmislio i poseban program koji popularizira zaštitu pčelinjih zajednica. 

- Postani heroj prirode je jedinstveni ekološki projekt u kojem poduzeća i pojedinci mogu "na svijet donijeti košnicu", podržati oprašivače i dobiti vlastiti med – personaliziran, autentičan i održiv. Time direktno pridonose očuvanju pčela i biološke raznolikosti, pojašnjava Filip dodajući da se on za pčele brine, a oni zauzvrat dobiju teglice vlastitog meda s personaliziranim etiketama.

Navodi nam da su ovakav vid društveno odgovornog poslovanja već prepoznale brojne tvrtke koje med kasnije poklanjaju svojim suradnicima kao poslovne poklone, no projekt je namijenjen i ustanovama, školama...

Upravo će se za školarce uskoro urediti poseban dio parka u kojem će moći upoznati pčele, med, organizirati se razne edukativne i zabavne radionice na temu pčelarstva. 

- Na kraju, kada pčele košnicu prerastu, izdvajanjem matice oformimo novu košnicu koju zatim poklonimo pčelarima koji su, primjerice, imali veće pomore pčela. Na taj smo način svi na dobitku, radosno će naš sugovornik, pokazujući nam novooformljene zajednice.

 I dok Filip izvlači pčele kako bi nam ih pokazao, oko nas lete rojevi malih zujalica. Na tisuće ih je...

 - Koliko ih ima sveukupno, pitamo?

Filip, smijući se, otvara kalkulator na mobitelu i nakon nekog vremena odgovara: Šest milijuna, 320 tisuća i još nešto sitno! 

Tu kreće mala panika; što ako se koji od milijuna naljuti što im petljamo po košnicama zbog fotografija, no naš sugovornik umiruje riječima: 

- Trebate samo biti smireni, ne smijete biti nervoži. Pčele ne vole nervozu, odmah reagiraju na nju. 

Smireni kakvi jesmo, niti jedna od šest milijuna pčela nije se naljutila i prošli smo bez ijednog uboda. 

Razgovarajući o tome što ga je toliko privuklo pčelama (jer završio je školu za elektrotehničara) Filip nam navodi kako su to doista posebne zajednice koje su ga naprosto očarale.

Svaka pčela zna svoje delo

- S njima nema puno dela. One su samostalne, svaka jedinka zna svoje delo.

Ja sam tu da im pomognem zimi, ako se razbole. Divno je pratiti cijeli taj proces od formiranja pčelinje zajednice preko mukotrpnog i zajedničkog rada svih pčela u pčelinjaku do vrcanja meda.

I sve to u prirodi, nema boljeg, priča ovaj mladi poduzetnik koji, očito je, obožava posao koji radi.

Označena pčela matica

Kad posao postane način života

I to onda prestaje biti posao. To je način života.

Posjet parku je, dodajmo, besplatan, s tim da poštujete pravila koja ovdje vrijede.

Osim pčela vidjet ćete i kornjače čančare, dvije pričljive koze, upoznati i razno bilje i puno toga naučiti. 

Pogon u kojem se smišljaju nove medne mješavine

Turisti, pak, mogu bukirati i vođene degustacijske ture, a kako to izgleda probali smo i sami.

Filip nas je, naime, nakon razgleda parka iznenadio i pred nas - poput rimske gozbe, iznio pladanj pun slanih i slatkih zalogajčića: sireva, pršuta, skute, smokva, slatkih vafla..., a sve ukrašeno zlatnim zrncima peludi.

Potom je jednog po jednog "zalijevao" medom kako bi nam pokazao da za svaku hranu postoji prikladan med.

- Svaki okus, bilo slatki ili slani, ima komplementarni med s kojim se slaže. Nekima više odgovara slatko, nekima slano, no med ide zapravo uz sve, priča nam Filip.

Nije lako prepoznati lažni med

Upitan kako možemo prepoznati pravi med od lažnog, koji preplavljuje police marketa, veli da to uopće nije tako jednostavno.

- Pravi med od lažnog dokazuje jedino analiza. Koja košta 870 eura i kojom se ispituje više od 180 parametara samo kemijskih svojstava. Tada sa sigurnošću znamo da je to pravi, nepatvoreni med.

Jednostavnija varijanta jest kupovati od provjerenih domaćinstava, OPG i obrta za koje znamo da imaju košnice.

Dobro je otići do ljudi, kupiti s praga, steći u njih povjerenje i onda ćemo znati da jedemo odličan med, savjetuje ovaj mladi sugovornik.

Dodaje da Istra, ali i cijela Hrvatska, imaju vrhunski prvoklasni med, no nažalost mnogi ga ne znaju prodati jer se ne bave marketingom ili nemaju dodatna sredstava za ulaganja na višu razinu proizvodnje.