"Žrtvi je neprocjenjivo bilo to što je cijelo vrijeme s njom u svim fazama ispitivanja, čekanja i čitanja presude bila osoba od povjerenja. Za vrijeme ispitivanja u čekaonici suda i u sudnici često sam joj dodavala vodu ili samo pogledom ohrabrila da izdrži mučnu i neugodnu situaciju. Žrtva ne bi mogla sama proći sve to, rekla je da bi otišla iz zgrade suda jer ne bi mogla izdržati toliki pritisak" - ovo je samo jedna od brojnih izjava osoba od povjerenja iz Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, čiji se dan obilježava upravo danas.
'Važno nam je da žrtve znaju da nisu same'
Tim su se povodom predstavnici Centra za građanske inicijative Poreč okupili na pulskoj Tržnici, kako bi se što više približili ljudima i upoznali ih sa svojim radom.
Mreža podrške za žrtve kaznenog dijela koju financira Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi se u 13 županija u Hrvatskoj. Inicijativa Grada Poreča zadužena je za Istarsku županiju, a pokrenuta je prije pet godina. U prve tri godine, na razini cijele Hrvatske, pruženo je 13 569 usluga za 1776 korisnika, a primijećen je i velik trend povećanja korisnika u Istri gdje trenutno surađuju s oko 290 ljudi.
- Kod nas sve žrtve i svjedoci kaznenog djela mogu dobiti informacije o svojim pravima, ali i emocionalnu podršku. Ono što se najčešće obrađuje je upoznavanje žrtve s kaznenim postupkom, u kojem su periodu postupka i što ih još čeka. Važno nam je da nas se čuje, zbog toga i jesmo ovdje. Želimo podići svijest o našem postojanju i mogućnosti pružanja podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela, rekla nam je Fani Bugarin Šoljan, iz porečke inicijative u kojoj, uz nju, trenutno rade još tri osobe.
Uloga osobe od povjerenja jest pružiti emocionalnu podršku, praktičnu pomoć i praktične informacije prije, za vrijeme i nakon radnje koja se poduzima.
Žrtva je pitala može li osoba od povjerenja sjediti uz nju tijekom davanja iskaza te je držati za ruku, čemu je udovoljeno
izjava osobe od povjerenja iz Mreže podrške
- Mi smo njihove osobe od povjerenja i s njima, kao pratnja, možemo obilaziti sve institucije koje su uključene u sam kazneni postupak. Mi nismo odvjetnici, već baš osobe od povjerenja. Pokušavamo na razne načine doći do ljudi. U institucijama koje sudjeluju u kaznenim postupcima, policiji, državnom odvjetništvu, sudovima... no, ono što smatram najvažnijim, uz pružanje potpore oštećenicima, je to što paralelno razvijamo i suradnju s institucijama, a naročito s policijom jer je to najčešće prvo mjesto gdje se žrtve javljaju, ispričala nam je Fani.
Žrtvi je izuzetno pomoglo moje prisustvo, što je nekoliko puta isticala. Tijekom razgovora vidno je drhtala, nastojala sam ju umiriti, ponudila vodom te pomogla odvesti do toaleta kako bi se malo smirila. Nakon što je rasprava bila gotova, otišle smo u prostoriju za razgovor i čekale dok okrivljeni nije izašao iz zgrade. Ja sam ih otpratila i do automobila
Primjer postupka u procesu suđenja
Osoba od povjerenja prije odlaska na sud daje svoj broj telefona žrtvi ne bi li joj pružila svojevrsnu sigurnost, uvijek ju čeka ispred zgrade suda, brine se za njezine lijekove, informira ju o tome kako će izgledati svjedočenje, a po potrebi razvija sigurnosni plan nakon svjedočenja.
Za vrijeme boravka na sudu, što žrtve nerijetko navode i kao jedan on najstresnijih perioda cijelog postupka, osoba od povjerenja za podršku prvenstveno pomaže u izbjegavanju kontakta s okrivljenikom, ali i žrtvi daje emocionalnu i praktičnu podršku tijekom svjedočenja (npr., dodaje maramice ili vodu).
Oštećenici je puno značilo što je imala nekoga uza sebe jer je dosad svaki put bila sama i bilo joj je neugodno
izjava osobe od povjerenja iz Mreže podrške
Po izlasku iz zgrade suda, osoba od povjerenja prvo sasluša žrtvu i kako se ona osjeća, pomaže joj u stabilizaciji prije odlaska iz zgrade suda te je njezina emocionalna potpora.
- Statistički, svake godine imamo okvirno sličan broj kaznenih djela. Mali pad zamijećen je za vrijeme pandemije, ali bio je primjetan i na nacionalnoj razini. Najviše su zastupljena djela imovinskog kriminaliteta poput krađe i razbojništva. No, ono što svakako moramo naglasiti jest da u ovom segmentu postoje određene ranjive kategorije žrtava; primjerice žrtve seksualnih delikata, žrtve osobe s invaliditetom, stranci, žrtve kaznenih djela protiv seksualne slobode i slično. Ove kategorije vodimo kao izrazito ranjive i one uživaju određena veća prava nego žrtve imovinskog kriminaliteta, ispričala nam je Alica Rosić Jakupović, voditeljica Odjela prevencije PU istarske, koji intenzivno surađuje s Centrom za građanske inicijative Poreč.
- Vidimo apsolutne učinke našeg rada. Osim što imamo direktnu povratnu informaciju od ljudi, koja je uvijek izrazito emotivna, mi se dalje educiramo kako bismo im mogli pružiti još više. Mislim da radimo dobar posao, a prostor za suradnju uvijek postoji. Zato i jesmo danas ovdje, zaključila je Fani.