Građani shvaćaju situaciju tvornice, da nema dovoljno financijskih sredstava za nabavu prijeko potrebnog filtera. Međutim, postoje i dva druga uzroka zbog kojih je održano nekoliko sastanaka, pa ove godine i u Narodnom odboru općine, kojem je prisustvovao i direktor poduzeća
Građani shvaćaju situaciju tvornice, da nema dovoljno financijskih sredstava za nabavu prijeko potrebnog filtera. Međutim, postoje i dva druga uzroka zbog kojih je održano nekoliko sastanaka, pa ove godine i u Narodnom odboru općine, kojem je prisustvovao i direktor poduzeća
- Tvornica cementa koja se nalazi na području zapadne periferije Pule stvara dosta neugodnosti građanima koji na tom području stanuju. Svojim dimom svakodnevno puni stanove građana, već prema tome iz kog je pravca vjetar.
Građani shvaćaju situaciju tvornice, da nema dovoljno financijskih sredstava za nabavu prijeko potrebnog filtera. Međutim, postoje i dva druga uzroka zbog kojih je održano nekoliko sastanaka, pa ove godine i u Narodnom odboru općine, kojem je prisustvovao i direktor poduzeća.
Ti uzroci mogli bi se lako otkloniti.
Prvo, radi se o velikoj buci i prašini koju dižu kamioni tvornice jureći danonoćno po ulici Fižela. Zbog njih stanovnici ulica Tvornička, brojevi zgrada 2 i 6, ne mogu ni ljeti ni zimi da drže otvorene prozore. Obećano je da će se tiše i laganije voziti, ali to je ostalo samo obećanje.
Drugo, u neposrednoj blizini zgrada, u Tvorničkoj ulici 2. i 5. , kao i glavne ceste Pula-Stoja, nalazi se kamenolom Tvornice. Zbog predimenzioniranih miniranja došlo je do štete, koju je Tvornica nadoknadila. Ali, neprekidno drmanje temelja ionako trošnih zgrada u Tvorničkoj, a ni u drugim ulicama ne može se nadoknaditi i kuće će prije vremena biti onesposobljene za stanovanje.
Obećalo se da će se o tome vodit računa, i zaista neko vrijeme je bilo sve u redu.
Ali, 22. novembra miniranje je premašilo sve granice strpljenja naših građana: mina koja je tada detonirala bila je toliko predimenzionirana da je velika količina kamenja odletila u, oko 500 metara daleko, dvorište klaonice, a jedan kamen težine 2-3 kilograma probio je prozor kuhinje čuvara klaonice, udario u zid, odbio se u drugi, razbio posudu s mlijekom, a geleri stakla, drveta i zida razbili su cijev dimnjaka štednjaka i zabili se pored njega u zid.
U tom trenutku u dvorištu klaonice nalazilo se nekoliko radnika, a u kuhinji čuvar sa kćerkom, koji su pukim slučajem ostali nepovrijeđeni. U Jeretovoj ulici br. 29 napukao ie zid ,a u broju 50 iste ulice padale su slike sa zida.
Građani su održali sastanak tražeći da se izvidi tko je krivac za ovo, protestirajući protiv ovakve nebrige i ugrožavanja života građana.
Da krivac postoji, svakako je dokaz da je neki drug iz Tvornice cementa došao odmah nakon miniranja kod čuvara klaonice s motorkotačem i odnio kamen, tako da kasnije, kada je došla Narodna milicija da vrši uviđaj na licu mjesta, kamena nije bilo. U kuhinji čuvara klaonice, kada je drug iz Tvornice cementa došao, bila ie samo žena čuvara, ošamućena od straha pa je dozvolila da se kamen odnese.
Ovo to nije današnja vijest, vijest je iz 1961. godine, a s našim ju je čitateljima podijelio Zlatko Bosić, administrator Grupe Pula iz vremena Jugoslavije.
U pismu čitatelja pod naslovom "Nebriga ili nešto drugo, druže uredniče" koje je objavljeno u Glasu Istre 15. prosinca 1961., Joža Pretnar, pukovnik JNA žali se na cementaru i probleme koji okolni stanovnici zbog nje imaju. A problemi su vrlo slični kao i dan danas: buka i prašina. Sva sreće da kamenje više ne leti uokolo.
Povijest se ponavlja, rekli bismo. Ili, gotovo se ništa nije ni promijenilo svih ovih godina.
Tomislav Bralić se više puta zahvalio publici, istaknuvši koliko mu ovaj koncert znači. "Četrdeset godina nije malo. To je 40 godina pjesme, prijateljstva i ljubavi. Hvala svima koji su došli na koncert, poručio je Bralić
Prenose nam kako je druženje bilo uspješno, razrednici su zadovoljni uspjehom svojih učenika i činjenicom da je većina ostala raditi u struci
Red kokica, pečenog kukuruza, (pre)skupog sladoleda, večere, puni stolovi... trgovi i ulice pune mladosti i smijeha. Pa opet red gumenih bombona, crtanja karikatura, starih ploča i austrougarskih kostima na gradskim usponima, čak i pletenja pletenica i gužve. Gužve koja, očito, turistima ne smeta previše
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
