U klimatološkom smislu, posve je jasno da s ovim proljećem nešto ne valja. Već je u veljači prosječna temperatura zraka bila viša od inače prosječne u ožujku. A travanj je počeo vremenom nalik onome svibanjskom. I to bliže kraju svibnja. S tom se konstatacijom slaže i atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i vodeći domaći stručnjak za klimu koji govori za N1.
“Da, može se reći da je klimatski kalendar pomaknut i da je ovo vrijeme sličnije svibanjskom, nego travanjskom. Pokazuju nam to i klimatski i svakodnevni meteorloški parametri. Od početka godine imamo zaredom tri, četiri temperaturno iznadprosječna tjedna, onda jedan prosječan ili ispodprosječan, a potom opet tri,četiri iznadprosječna”, kaže.
Koktel El Niña i stakleničkih plinova
Sredinom ožujka, tumačeći tadašnje ciklonalne poremećaje, prof. Grisogono kazao nam je da smo u drugoj fazi El Niña, kada su poremećaji prilično veliki i neobični. Pitali smo ga je li i za ove, više ljetne nego proljetne temperature, također zaslužan El Niño.
“Ovo što sada imamo je koktel, kombinacija. El Niño još uvijek traje i postupno slabi, ali bitno će utjecati na planetarno vrijeme barem do lipnja, a možda i dulje. Usto imamo nastavak pojačane produkcije stakleničkih plinova pa kad sve to dođe skupa, to vam bude slično kao kad u moru imate plimu pa naiđe ciklona koja onda još dodatno digne vodu. Dakle, zbrajanje efekata, s tim da neki efekti čak i međudjeluju, što znači da jedan drugoga mogu pojačavati ili slabjeti”, objašnjava Grisogono.
Kalendarski na početku, a klimatološki na kraju proljeća
U proljeće smo, dodaje, kalendarski ušli prije dva tjedna, ali klimatološki smo već na kraju proljeća.
“Sada smo praktički na početku lipnja. Vidjet ćemo kakvi će biti efekti ovoga u ljeto. Većina prognoza kaže da će El Niño slabjeti i prestati. Ako se to ne dogodi, onda će ovo globalno biti druga najtoplija godina”, upozorava Grisogono.
Ovo je, kaže, nastavak tople sezone još s kraja prošloga ljeta.
“Temperaturno, imamo ogroman pomak prema gore, oko osam stupnjeva iznad prosjeka, dok su oborine u nekakvim gabaritima prosjeka u nas. Ono što je dodatno pogoršalo situaciju jest velik broj finih nanočestica u zraku i ustajala južina koja nas muči još od kraja prošloga ljeta. Imali smo po tri tjedna južine pa tri dana “nečega između” pa dva dana bure i onda opet tri tjedna južine”, opisao nam je nenormalnost vremena prof. Grisogono.
