Život

DOBITNIK 1. VOLONTERSKE NAGRADE 'DANIJELA USTIĆ'

MARKO RADOLOVIĆ: Sa sredstvima manjim od dvije tisuće eura ostvarujemo rezultate u svjetskim razmjerima. Nagrada predstavlja potvrdu uloženog rada s kolegama

Kao ljubitelj klasične glazbe, na ovaj rad gledam kao na orkestar. Ako ova nagrada predstavlja prve violine, ostatak orkestra također mora biti tu kako bi se postigao homogen i konkretan zvuk, što znači da je svatko od nas napravio jedan integralni dio bez kojeg ovaj projekt ne bi mogao biti stvarnost, poručuje Marko Radolović dobitnik volonterske nagrade 'Danijela Ustić'


 
4 min
Dean Mladenović ⒸFOTO: Dean Mladenović
Marko Radolović s nagradom

Kao ljubitelj klasične glazbe, na ovaj rad gledam kao na orkestar. Ako ova nagrada predstavlja prve violine, ostatak orkestra također mora biti tu kako bi se postigao homogen i konkretan zvuk, što znači da je svatko od nas napravio jedan integralni dio bez kojeg ovaj projekt ne bi mogao biti stvarnost, poručuje Marko Radolović dobitnik volonterske nagrade 'Danijela Ustić'

Početkom prosinca u pulskom Circolu po prvi put dodijeljene su volonterske nagrade 'Danijela Ustić' Volonterskog centra Istra, za izniman doprinos volonterki i volontera u razvoju zajednice, poticanju solidarnosti te jačanju društvenih veza kroz umrežavanje i zajednički rad na općem dobru.

Dobitnik prve nagrade za Volontera 2024. godine za Istru je Marko Radolović iz Poreča, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kojega je Astronomsko društvo Višnjan nominiralo za ovu prestižnu nagradu. 

Marka smo zatekli tamo gdje je to bilo i očekivano, u nastavku volontiranja na projektu E-Callisto u višnjanskoj Zvjezdarnici, gdje radi kao suradnik u edukaciji, te u osmišljavanju, razradi, pripremi i provedbi projekta.

S volonterizmom se, kako navodi, oduvijek bavi, još od osnovnoškolskih dana, u sklopu izvannastavnih aktivnosti te ističe da mu je oduvijek bilo drago pomagati drugima i dati svoj dio energije za opće dobro.

- Osim što je u pitanju rad za zajednicu, volonterstvo je nešto što mi osobno godi te me obogaćuje. Za volontersku nagradu koju sam dobio za projekt E-Callisto do sada sam uložio preko 200 sati rada u jednoj godini. Nagrada predstavlja potvrdu uloženog rada, ne samo mog, već i mojih kolega, te je ona u konačnici išla svima nama, poručuje Marko.

Kao ljubitelj klasične glazbe, na ovaj rad gledam kao na orkestar. Ako ova nagrada predstavlja prve violine, ostatak orkestra također mora biti tu kako bi se postigao homogen i konkretan zvuk, što znači da je svatko od nas napravio jedan integralni dio bez kojeg ovaj projekt ne bi mogao biti stvarnost.

MARKO RADOLOVIĆ

- Naime, 2023. godine pokrenut je projekt radioteleskopa za promatranje Sunca i to je projekt na kojem primarno radim u Zvjezdarnici s kolegom. Osim toga, u protekle dvije godine, kroz organizirane kampove, ovdje je prošlo desetak djece s kojima smo radili razne nastavne aktivnosti, kaže nam.

Projekt E-Callisto sastoji se od pomične antene za promatranje Sunca u radiofrekvencijskom opsegu od 50 do 900 Megaherca, a posao koji obavlja Marko, može se opisati kao promatranje vremena na Suncu.

- Svaki put kada se dogodi nekakav izboj mase na sunčevoj površini, to elektromagnetsko zračenje dođe do Zemlje i mi ga zabilježimo na našem instrumentu. To bih opisao tako što Sunce kao da u jednom trenutku vikne, taj zvuk putuje svemirom, te ga u konačnici mi s pomoću instrumenata možemo čuti. Udaljenost od Sunca do Zemlje je tako velika da mi taj zvuk čujemo tek osam minuta nakon što se dogodio.

Primarni aspekt ovog višnjanskog projekta je edukacija mladih o elektrotehnici, elektronici i to s relativno jeftinom opremom. Cijeli hardver ovog projekta nije skuplji od 2.000 eura, što je za znanstvene prilike stvarno veoma skromno, a uspijevamo napraviti svjetske rezultate, u sklopu E-Callisto mreže koja se sastoji od stotinjak aktivnih instrumenata diljem naše planete, a čiji smo i mi dio, kaže o projektu.

Vrijeme na Suncu se istražuje još od sredine prošlog stoljeća, napominje Marko, te podsjeća koliko snažne mogu biti sunčeve oluje na primjeru kada je osamdesetih godina dvadesetog stoljeća pogodila dio Sjeverne Amerike i Kanadu te je veliki dio elektrodistribucijskog sustava bio u nemogućnosti rada na nekoliko sati, pa čak i dana.

Korado Korlević, Marko Radolović i kolege iz Zvjezdarnice

- Svrha ovog rada je analiza podataka i moguća predviđanja vremena na Suncu radi bolje zaštite, te smatram da zbog toga ima jako veliki značaj. Kada bi znali da takva oluja sa Sunca dolazi, mogli bi na vrijeme isključiti elektrodistribucijski sustav, te ga tako zaštiti od nekog fatalnog kvara. Istina, takva predviđanja su još uvijek daleko.

Trenutačno takva obavješćivanja obavlja Američka agencija za oceane i atmosferu s geostacionarnim satelitima koji takve promjene također prate u realnom vremenu. Treba napomenuti da se u posljednjih sedam godina razvio i Europski obavještajni centar koji bi kao dispečerska služba trebao obavijestiti elektrodistribucijske centre po cijeloj Europi na eventualnu ugrozu.

Ne znam može li si bilo koja osoba mlađa od sedamdeset godina predočiti nestanak struje na desetak dana. Moja generacija zasigurno ne, jer jedva funkcioniramo i bez mobitela, a kamoli bez struje, upozorava Marko na važnost pravovremenog obavještavanja u slučaju jačeg elektromagnetskog zračenja sa Sunca.

Marko u višnjanskoj Zvjezdarnici

Marko poručuje da u idućoj godini nastavljaju s radom, te kao plan ističe unaprjeđenje na automatizaciji teleskopa i spektrometra (uređaja u kojemu se nalazi sva elektronika za mjerenje op.a.) tako da se i s udaljene lokacije, odnosno iz drugog grada može upravljati s antenom.

- Planovi za naredih pet godina predviđaju pokretanje projekta većeg višnjanskog radioteleskopa, jer je Europa elektromagnetski veoma 'zagađena', počevši od mobitela, raznih odašiljača i svih drugih malih komada elektronike koji zrače. Takav projekt bi u jednom pedagoškom aspektu bio odličan, jer bi mogao naučiti srednjoškolce i studente, osnovama radioastronomije, te mehanike svemirskih tijela, veli Marko.

Marko za kraj ističe da će nakon fakulteta vjerojatno upisati doktorat, jer profesionalno se želi baviti biomedicinskom elektronikom, odnosno s uređajima koji se bave radom srca - kardiofiziologijom, što je ljubav koju je naslijedio od oca liječnika.


Nastavite čitati

Istra
 

Tko ide u Sabor, a tko gomila dugove?

Istarski SDP, umjesto Peđe Grbina, koji je najavio da od jeseni izlazi iz Sabora, na Markov će trg morati poslati nekog novog zastupnika li zastupnicu. Hoće li biti iz Istre i tko su najizgledniji kandidati ako bude s Poluotoka?

Istra
 

Dogovorena suradnja srednjih škola iz Poreča i Siófoka na Balatonu

U sklopu proslave blagdana Duhova i svečanog otvaranja turističke sezone, u petak je u gradskoj vijećnici Siófoka održan sastanak na kojem je gradonačelnik Siófoka, dr. Róbert Lengyel, potpisao potvrdu sporazuma o suradnji s predstavnicima pet pobratimskih gradova, među kojima je i Poreč

Istra
 

NOVO SPORTSKO KROVNO TIJELO Osnovan Vaterpolo savez Istarske županije

Za predsjednika Saveza izabran je Ivica Šorić (VK Delfin), tajničku funkciju preuzeo je Zrinko Kajfeš (VK Pula), dok je za likvidatora imenovan Stefan Milokanović (VK Poreč).Posebnu vrijednost radu Saveza dat će uključivanje Gorana Volarevića (Rovinj) i Damira Burića (Pula) – vrhunskih imena hrvatskog vaterpola, čije će iskustvo biti ključno u radu s mladim generacijama, poručili su iz VK Pula

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.