Mentalne bolesti: Najviše hospitalizacija zbog shizofrenije, alkoholizma i depresija

Shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresijom, najčešći su uzroci hospitalizacija uslijed mentalnih poremećaja, a prema podacima HZJZ-a, smanjuje se broj bolničkih postelja i trajanje bolničkog liječenja dok se pacijenti sve više liječe u dnevnim bolnicama.

Mentalni poremećaji globalno su javnozdravstveni prioritet zbog rane pojave, moguće kroničnosti i snažnog utjecaja na kvalitetu života i zdravstvo.

U Hrvatskoj, kao i drugdje, osobe s mentalnim smetnjama češće obolijevaju i umiru od tjelesnih bolesti, a broj samoubojstava nerijetko nadmašuje poginule u prometu. Obuhvaćaju širok spektar stanja – od shizofrenije do anksioznosti.

U 2023. godini mentalni poremećaji činili su 5,2 posto svih hospitalizacija (32.510 slučajeva) te su se nalazili na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj, navodi se u publikaciji HZJZ-a "Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj 2025."

Također, mentalni poremećaji čine 16,3 posto svih bolničkih dana, čime su postali vodeći uzrok duljih hospitalizacija.

HZJZ navodi i da je broj psihijatara u Hrvatskoj od 1997. do 2023. više nego udvostručen, s 244 na 572, dok su kapaciteti bolničkih psihijatrijskih postelja smanjeni su za gotovo 24 posto.

U 2023. bilo je ukupno 3603 psihijatrijskih postelja, najviše u kliničkim centrima i psihijatrijskim bolnicama, dok je njihov broj u specijaliziranim bolnicama pao za 43 posto.

Trajanje bolničkog liječenja skratilo se najviše u općim bolnicama, na 8,7 dana, dok je iskorištenost postelja u 2023. bila od 61 posto do gotovo 78 posto, ovisno o tipu bolnice.

Muškarci češće hospitalizirani zbog alkoholizma

Najčešće dijagnoze 2023.  bile su shizofrenija, poremećaji uzrokovani alkoholom i depresija. Alkoholizam je prednjačio po broju hospitalizacija 18,6 posto, a shizofrenija po duljini liječenja 26,7 posto svih dana. 

Muškarci su se češće hospitalizirali zbog alkoholizma, shizofrenije i PTSP-a, a žene zbog depresije i shizoafektivnih poremećaja. Kod djece i mladih kod hospitalizacije vidljive su spolne razlike – dječaci dominiraju među mlađima od 10, a djevojčice u dobi 10–19.

Mentalna i srodna oštećenja čine 30 posto svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, a najčešće dijagnoze su organski mentalni poremećaji i shizofrenija.

Mentalni poremećaji bili su uzrok 4,1 posto svih smrti u Hrvatskoj 2023., s 2089 preminulih, najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija, alkoholni poremećaji i oštećenja mozga.

Podaci pokazuju da je 2023. hospitalizirano 4.332 osobe sa shizofrenijom i shizoafektivnim poremećajima, među kojima njih 432 prvi puta.

Depresivni poremećaji sve češće razlog hospitalizacija

Prosječno trajanje hospitalizacije smanjeno je na 61 dan, a broj cjelogodišnjih hospitalizacija značajno je pao. Stope incidencije shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja nešto su više kod muškaraca, a prve hospitalizacije najčešće su u dobi 25-29 i 30-34 godine.

Depresivni poremećaji sve češće su razlog hospitalizacija, a u 2023. taj je broj nešto narastao i to na 3413 hospitalizacija. Najčešće su na bolničkom liječenju bile žene u dobi 40–59 godina.

Mnogi se pacijenti liječe i u dnevnim bolnicama, što upućuje na promjene u pristupu liječenju.

Zbog reakcija na stres i poremećaja prilagodbe bolnički se liječilo 1.937  osoba, prosječno devet dana, uglavnom srednje i starije dobi. Stopa hospitalizacije za Alzheimer bila je 7,3 na sto tisuća stanovnika, a za delirij 4,1 na sto tisuća..

Samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom oko 30 posto.  Posljednjih nekoliko godina samoubojstva se nalaze na drugom mjestu, iza vodećih padova, s udjelom 21,4 posto 2023. godine.

Stopa samoubojstava kontinuirano pada od 1999. Godine 2023. bilo je 546 slučajeva i stopom od 14,1 na sto tisuća stanovnika. Najčešći način izvršenja samoubojstva kod oba spola je vješanje 58,1 posto. Muškarci su znatno češće žrtve samoubojstava te čine preko 70 posto slučajeva.