METEO POGLED UNATRAG NA 2023. Završava jedna iznadprosječno topla godina, s olujom svih oluja

Završava još jedna godina ne samo iznadprosječno topla, nego u mnogim krajevima i rekordna, piše HRT-ov Meteo kutak! Ekstremna! I na globalnom nivou - prema izvještajima Svjetske meteorološke organizacije - i na našem lokalnom, barem prema preliminarnim podacima DHMZ-a. I pritom kod nas još i većinom kišovitija od prosječne, ponegdje također čak i blizu rekorda. Hoće li takva biti i 2024.? Ne bi čudilo...

Za kraj ove godine i početak nove može se tvrditi kako će temperatura zraka biti osjetno viša od prosječne za te dane. No, zbog jugozapadnog vjetra, na Jadranu i juga, nekima bi mogao biti pojačan osjećaj hladnoće.
Povremene mjestimične kiše tijekom Silvestrova će biti na Jadranu i područjima uz njega, pri čemu vjerojatno najčešće na sjevernom Jadranu, te u Gorskom kotaru i Lici, a u nastavku noći i u  nekim sjevernijim hrvatskim krajevima. Najkasnije i najmanje, ponegdje vjerojatno i nimalo - u istočnoj Hrvatskoj.

Rekordni prosinac

Prosinac je nastavio niz diljem Hrvatske iznadprosječno toplih mjeseci. Štoviše, prema trenutačnim preliminarnim neslužbenim analizama ponegdje je gotovo sigurno bio i rekordno topao, kao primjerice u Rijeci. Pritom se u mnogim krajevima, osobito kontinentalne Hrvatske, nastavio i višemjesečni višak broja sunčanih sati u odnosu na prosjek.
Ukupna mjesečna količina oborine i u prosincu je bila nejednako raspoređena pa je zabilježen zamjetniji i manjak i višak u odnosu na prosječne vrijednosti. Primjerice u Dubrovniku je manje kiše nego u ovome prosincu od 1961. godine bilo samo 9 prosinaca, a u Zagrebu, na meteopostaji u Maksimiru, ukupna prosinačka količina oborine je 3. u nizu najvećih posljednjih 30 godina te 11. najveća od početka mjerenja 1949. godine.

Godišnji vemeplov

S kakvim smo se sve vremenom 'borili' rijekom godine, opisao nam je i analizirao Tomislav Kozarić, čiji vam meteo vremeplov za DHMZ donosimo. 

Siječanj - mjesec s tri godišnja doba

Na samu Novu godinu najviša dnevna temperatura uglavnom je prelazila 15 °C, a u Sisku je izmjereno čak 18,8 °C. Sljedećih dana nastavila se neuobičajena toplina zbog čega su nažalost procvale lijeska i proljetnice, a pčele izašle iz košnica.

Gotovo proljetno vrijeme potrajalo je do sredine mjeseca kada su uslijedile obilne kiše, porast vodostaja rijeka, a neke su se i izlile - najteža je bilo na imotskom i vrgoračkom području gdje su poplavljena polja, vinogradi i ceste, a izvori pitke vode zamućeni.

Zimski uvjeti nastupili su 20. siječnja. Olujna bura povremeno prekinula je promet, snijeg zatrpava dijelove Dalmatinske zagore. Promet je otežan, šteta je na elektroenergetskoj mreži. Obilan snijeg i zapusi i u gorskoj Hrvatskoj - u Delnicama je palo i 80 cm snijega, dok na Žumberku sela bivaju odsječena od civilizacije. Zabijelili su se i neki otoci. Na kraju siječnja niske temperature i val hladnoće.

Veljača ošinula repom

U prvom tjednu veljače izdali smo crveno upozorenje na olujni i orkanski vjetar puše diljem Hrvatske. Njegova brzina prelazi i 100 km/h, a udari veći od 150 km/h izmjereni su u Splitu. U mnogim županijama velike materijalne štete: srušena su stabla, oštećeni objekti i automobili, prekidi u opskrbi električnom energijom.

Najobilniji snijeg prošle zime i olujnu buru donijela je snažna sredozemna ciklona 25. i 26. veljače. Taj će vikend obilježio je prometni kolaps u sjevernoj Dalmaciji te južnoj Lici, gdje je palo i do 70 cm snijega. Obilan i intenzivan snijeg nije bilo moguće čistiti te nije bilo prohodnih cesta između sjevera i juga Hrvatske. Unatoč svim pravovremenim upozorenjima svih žurnih službi mnogi su krenuli na put i ostali zaglavljeni u vozilima. HGSS je izvlačio ljude i otvarani su prihvatni centri za smještaj.

Biokovo

Grmljavina u ožujku

S ožujkom došlo je do smirivanja zimskih uvjeta, i pojava onih karakterističnih za topli dio godine - grmljavinska nevremena.

Jedno, praćeno obilnim pljuskovima i tučom, 10. ožujka zahvaća dijelove Dalmacije - poplavljene su ulice na splitskom području, nestalo je i struje zbog udara groma, a 25. ožujka - nevolje i na kvarnerskom području. Dan poslije jako nevrijeme s olujnim vjetrom poharalo je zapadnu obalu Istre, a dan kasnije i dijelove središnje Hrvatske.

Od tri jake marčane bure - ove godine dogodila se samo jedna i to sredinom mjeseca, prouzročivši prometne probleme podno Velebita.

Travanj sa snijegom i mrazom

Na samom početku travnja još je bilo nevremena s tučom, ali temperatura ubrzo pada ispod prosjeka. Najprije dolazi jak i olujan vjetar (3. i 4. travnja), na Jadranu i orkanska bura, a zatim je ponegdje bilo obilnije kiše, a u nekim višim predjelima i snijega. Travanjski mraz i niska temperatura u unutrašnjosti zemlje uzrokovali su štetu na voćarskim kulturama.

Svibanj – mjesec kiša

Svibanj je bio iznadprosječno kišovit te su proglašene prirodne nepogode zbog poplava i tuče.

Obilne kiše štetu su nanijele središnjoj Hrvatskoj te Slavoniji i Baranji. Potopljena su mnoga mjesta: Orahovica, Požega te Čačinci, gdje je uništen novi dječji vrtić… Materijalne štete su velike, ali srećom - bez ljudskih žrtava.

Bujaju čak i veće rijeke. U nezapamćenim poplavama 14. svibnja Zrmanje i Otuče stradavaju Gračac i Obrovac. Dnevna količina oborine od 256,4 mm u Gračacu postaje novi apsolutni rekord za tu postaju. Materijalna je šteta neizmjerna, uništen je i Visoki buk, najveći i najljepši slap na Zrmanji.

Vodostaji Kupe i njezinih pritoka također rastu. Ima i izlijevanja. Kritično je na karlovačkom području, dok rijeka Una ponovno prijeti Hrvatskoj Kostajnici. Brojna klizišta aktiviraju se diljem zemlje.

Pula, foto Manuel Angelini

Olujno ljeto - lipanj, srpanj i kolovoz

Tijekom ljeta izmjenjivale su se česte grmljavinske oluje s nekoliko toplinskih valova. Na udaru nevremena osobito su kopneni krajevi.

3. lipnja tuča uništava poljoprivredne kulture u dolini Neretve, a 6. lipnja velika je bujična poplava u Kutini i okolici. Šteta je u tom moslavačkom gradu golema. Dva dana poslije obilni pljusak sručio se na Medvednicu i izazvao kaos u podsljemenskom dijelu Zagreba. Ponovno stradavaju i požeština, sjever zemlje i mnogi drugi predjeli, uključujući glavni grad. Šteta od tuče, vjetra i kiše još nije ni sanirana, a već nastaje nova.

I kad se mislilo da gore ne može biti, dogodio se 19. srpnja i oluja svih oluja. Ekstremno jaki i brz mezoskalni konvektivni sustav poharao je mnoge kopnene krajeve Hrvatske - od zapadne do istočne granice. Zahvaćeno je 14 županija i Grad Zagreb, a materijalna šteta na objektima, vozilima, infrastrukturi i šumama je neizmjerna. Deseci tisuća ljudi ostali su bez struje. Mnogi su ozlijeđeni, a to nezapamćeno razorno nevrijeme odnijelo je, nažalost, i 4 ljudska života. Na zagrebačkom su području udari vjetra prema dostupnim mjerenjima dosezali 115 km/h, a na području Županje čak 180! Na karlovačkom području bilo je tuče veličine teniske loptice.

Prvog dana kalendarskog ljeta našu zemlju zahvatio je prvi toplinski val, a 10. srpnja drugi i intenzivniji, na Jadranu i dugotrajniji. Objavljena su upozorenja i preporuke za javnost za zaštitu od visoke temperature. No ljeto 2023. zasigurno neće biti zapamćeno po iznimnoj vrućini, ali moglo bi po iznadprosječno visokoj temperaturi Jadranskog mora koja je u srpnju dosezala tropskih 29 stupnjeva.

I u nastavku mjeseca nevremena su pogađala Hrvatsku, a posebno je opasno bilo ono koje je 21. srpnja zahvatilo Istru te među ostalim uništilo i turističke kampove, pri čemu je nekoliko ljudi ozlijeđeno pri padu drveća.

Olujna nevremena i obilne kiše nisu zaobišle ni susjednu Sloveniju gdje su početkom kolovoza nezapamćene vodene bujice nažalost odnijele nekoliko ljudskih života. Posljedično, prouzročile su velike vodne valove na Savi, Dravi i Muri, koji su došli u Hrvatsku. Od poplava se brane dijelovi Međimurja, Podravine i Posavine, no rijeke se mjestimice izlijevaju i ugrožavaju naselja, prometnice i željezničke pruge. Vjerojatno najviše potopljenih kuća bilo je na Šoderici. U općini Legrad i još nekima uz rijeku Dravu proglašena je prirodna nepogoda od poplave zbog milijunskih šteta.

18. kolovoza počinje treći i posljednji toplinski val prošloga ljeta. Na srednjem i južnom Jadranu bio je najizraženiji i prilično dugotrajan s vrlo toplim noćima i dnevnom temperaturom koja je dosegnula i 40 stupnjeva.

Velikih požara raslinja ovog je ljeta bilo malo, samo tri u srpnju - kod Grebaštice, Župe dubrovačke i na Čiovu. No nošeni jakim vjetrom bili su iznimno opasni za naselja, srećom bez ljudskih žrtava. Unatoč toplinskim valovima, povremene kišne epizode tijekom ljeta nisu dopustile nastajanje suše ni u Dalmaciji, te je stoga ovogodišnja sezona požara bila relativno blaga i s mnogo manje požara nego prošlih godina.

Pula, foto Manuel Angelini

Ljetni rujan

Rujan kao da je htio nadoknaditi pravo ljeto svojim mnogo sunčanijim vremenom, dugotrajnije suhim te iznadprosječno toplim. Čak i vrućinom. Uživalo se i na kopnu i na moru, a stabilno vrijeme omogućilo je obavljanje većine poljoprivrednih radova. Srednja rujanska temperatura zraka bila je viša od prosječne za čak 3 °C do 4 °C pa je u većini Hrvatske rujan bio među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja, u Osijeku čak i rekordno topao.

No bilo je i ekstremnih vremenskih prilika: olujna bure početkom mjeseca u srednjoj Dalmaciji, te lokalno obilnih pljuskova koji su poplavili ulice Zagreba, Zadra, Splita i Rijeke.

I ljetni listopad s malo jeseni

Prva polovina listopada bila je sunčana i iznadprosječno topla, pa su premašeni neki apsolutni temperaturni rekordi za listopad. Tako je 8. listopada u Ogulinu izmjereno 30,4 °C u Ogulinu, a u zagrebačkom Maksimiru 29,2 °C.

Dugotrajnu toplinu sredinom listopada nakratko prekida prodor hladnog zraka s nešto mraza te snijega u gorju. Mjesec je završio kao ekstremno topao, u Zagrebu, primjerice, najtopliji otkad postoje mjerenja.

Godini grmljavinskih nevremena pridonio je i listopad s olujama 21. listopada na jugu Hrvatske – pogotovo na Braču i Mljetu, te nekoliko dana poslije na Kvarneru, zatim i u unutrašnjosti. Vjetar je prevrtao kampere u Stonu, na kolodvoru u Bjelovaru srušio stablo na autobus, a u u Poreču se srušila velika dizalica na stambenu zgradu.

Pale su i veće količine kiše. Na području Jasenka i Vrela - voda je ušla u mnoge kuće.

Visoka morska plima u listopadu uzrokovana niskim tlakom u cikloni, jakim i olujnim jugozapadnim vjetrom i jugom te velikim valovima poplavila je rive i ceste u gradovima na sjevernom Jadranu. U Fažani i Rovinju poplava je došla do samih gradskih središta, u Rijeci je poplavljena tržnica. Pomorski promet u problemima je bio duž cijele obale. Na mareografskoj postaji u Bakru zabilježena je jedna od najvećih razina mora otkada je, prije gotovo 100 godina, ta postaja utemeljena – morska je razina za čak 107 cm bila viša od srednjih vrijednosti.

Posljednjeg dana u listopadu olujni je vjetar zahvatio dijelove Hrvatskog zagorja te izazvao veliku materijalnu štetu na kućama i grobljima.

Rt Kamenjak, foto: Dean Mladenović

Studeni u skladu s imenom

Dana 3. studenog stigla je snažna ciklona, tlak zraka pada ispod 985 hPa. Orkansko jugo i oštro na cijelom Jadranu prouzročili su niz problema i najjači plimni val ove godine. Poplavljene su rive od Istre do Dubrovnika, siloviti vjetar čupao je stabla, u Opatiji je more odronilo dio šetnice. Pomorski promet u potpunom je prekidu, problemi i u cestovnom prometu. Vjetar je značajno oštetio i novi DHMZ-ov meteorološki radar na Pelješcu.

U pojedine dane bilo je grmljavinskih nevremena, tuče u Dalmatinskoj zagori, obilne kiše u Zadru te poplavljenih ulica i automobila.

Prema kraju studenog vrijeme poprima više zimska obilježja pa umjesto južine - bura, jači mraz, ponegdje i snijeg. Snijeg pada 27. studenog čak i u Dalmaciji, kaotično je na prometnicama u splitskom zaleđu, dolazi do zastoja, događaju se i prometne nesreće.

Prosinac kao da nije

Osnovna karakteristika bila je temperaturna neujednačenost Zbog u mnogim krajevima izražene južine bilo je iznadprosječno toplo u južnijim i istočnijim krajevima - u Posavini i Podunavlju ponegdje čak rekordna 24 °C, a u Međimurju i Zagorju prohladna 2 °C! I to u istome danu!

U nastavku prosinca u dijelu unutrašnjosti razmjerno hladno, uz mjestimice i izraženije temperaturne minuse. 4. prosinca temperatura se na kopnu ujutro spuštala i do -10 °C , pri tlu i niže, a jako je zahladilo i na moru. U pojedine dane na kopnu je bilo i malo snijega, barem za adventski ugođaj, a i kiša koja se smrzavala na podlozi omogućila je nekima lijepe ledene prizore. No, kako idemo prema kraju godine proljetni ugođaj je posve zamijenio onaj očekivani – zimski.