"Ja sam išao u rat, bio sam pod granatama, nije mi bilo svejedno", kazao je ovaj inženjer telekomunikacije koji se cijeli život bavi znanošću i filozofijom * Strah se začinje u umu, u našoj nutrini, no strahovima možemo upravljati, možemo ih umanjiti, transformirati i, konačno, nadvladati do te mjere sa nas ne onemogućavaju u našem djelovanju. Kako?
"Ja sam išao u rat, bio sam pod granatama, nije mi bilo svejedno", kazao je ovaj inženjer telekomunikacije koji se cijeli život bavi znanošću i filozofijom * Strah se začinje u umu, u našoj nutrini, no strahovima možemo upravljati, možemo ih umanjiti, transformirati i, konačno, nadvladati do te mjere sa nas ne onemogućavaju u našem djelovanju. Kako?
"Da se nisam pripremio za ovo predavanje, drhtale bi mi ruke, glas bi mi podrhtavao", kazao je Branislav Vukajlović za zanimljivog sinoćnjeg dvosatnog predavanja "Živjeti sa strahom ili bez" u pulskim prostorijama Nove Akropole, škole filozofije koja promovira kulturu i djeluje volonterski.
- Ja sam išao u rat, bio sam pod granatama, nije mi bilo svejedno, kazao je otvoreno, bez samohvale, ovaj inženjer telekomunikacije, koji se cijeli život bavi znanošću i filozofijom. Ponudio je i načine nadvladavanja straha.
- Ne znam kako je kod vas, ali kad me nešto boli, pomislim najgore, rak. Nakon tri dana ti je bolje, zaboraviš sve", kazao je u polu šali.
- Iluzorno je očekivati da ćemo živjeti bez straha. Strah ne možemo izbjeći. Strah je prirodni instinktivan, evolucijski uvjetovani mehanizam, utkan u našu strukturu. Neugodan, ali koristan, puno ljudi je strah spasio. Ne bi bilo dobro da nemamo straha, nastavio je.
Svaki čovjek želi ispunjen i svrhovit život. To je nastojanje da budemo ljudsko biće u najvećoj mogućoj mjeri, nastojanje da rastemo, da bismo bili čim bolji, da živimo puna srca.
Strah se začinje u umu, u našoj nutrini, no strahovima možemo upravljati, možemo ih umanjiti, transformirati i, konačno, nadvladati do te mjere sa nas ne onemogućavaju u našem djelovanju.
Jer, kako je rečeno, strah je emocija koju poznaju sva bića, no problem nastaje kada nas strah zarobi i nadvlada sve ostale emocije, kada se uvuče u misli izazivajući sumnje i nepovjerenje. Tada se rađaju sebičnost, netolerancija, agresivnost. Ovakav strah, među ostalim, posljedica je neznanja kako se nositi s nepredvidivim situacijama.
Referirajući se na knjigu njemačkog psihologa i psihoterapeuta Fritza Riemanna "Temeljni oblici straha" (u kojoj autor tvrdi da strah može izroniti u našu svijest kada ga pokrene neki vanjski događaj ili unutarnji doživljaj), Vukajlović je izložio četiri temeljna oblika straha: strah od predanosti (doživljava se kao gubitak vlastitog identiteta i osjećaj ovisnosti o drugome), strah od individualizacije (javlja se kao osjećaj nesigurnosti i usamljenosti u procesu odvajanja), strah od promjene (povezan je s prolaznošću, neizvjesnošću i gubitkom kontrole) te strah od nužnosti, koji se izražava kroz doživljaj konačnosti i ograničenosti slobodne volje.
Svi drugi strahovi, tvrdi Riemann, samo su varijacije ovih osnovnih.
Svi strahovi imaju izvor u našoj nesigurnosti, nepoznavanju naših snaga i našem neznanju. Kako steći znanje i snagu?
- Strah je mana, mana nije snaga i moć, to je sjena nečeg čega nema. Naše snage tada upotrebljavamo na loš način. Ne znamo ispravno pa radimo pogrešno. Stoga trebamo razvijati suprotno: vrline. Još je Aristotel definirao vrlinu kao snagu duše kojom čovjek izgrađuje sebe i svijet. Vrlina predstavlja najbolji izraz naše prirode, ono što mi jesmo. To nije ukras, vreline predstavljaju kvalitete kojima nadvladavamo ne samo strah već i sve životne izazove. Vrlina nije nakit, to je doslovno snaga, nastavo je Vukajlović, nanizavši četiri vrline koje predstavljaju sjaj i snagu ljudske prirode.
- Prva vrlina je spoznaja, razumijevanje, moramo upoznati naše sposobnosti i naše nedostatke, no to ne znači golo promatranje sebe, već se samog sebe najbolje upoznaje kroz djelovanje, rekao je predavač, citirajući pritom austrijskog neurologa, psihologa, filozofa i osnivača logoterapije Viktora Frankla: "Što je čovjek više cilj sam sebi, to je udaljeniji od tog cilja".
Nešto ranije citirana je ova njegova misao: "Nije na čovjeku da postavlja pitanje o smislu života, nego obrnuto, čovjek treba odgovoriti na pitanja koja mu vlastiti život postavlja".
Druga vrlina hrabrost ili neustrašivost.
- Hrabrost nije odsustvo straha, hrabrost je djelovanje usprkos strahu jer je ono za što borimo vrijednije!
Treća vrlina, ustrajnost, danas jako nedostaje. Ona je aktivni oblik strpljivosti.
- To nije podnošenje, trpljenje. Upravo suprotno: to je lijepa osobina, potječe od shvaćanja da je za sve potrebno neko vrijeme. To je vrlina koja nam omogućava da se iznova i iznova suočavamo s izazovom jednakim entuzijazmom kao i na početku. Strpljivost je vezana uz želju da se usavršimo, 'nije mi teško'. Tako su uspjeli najveći umjetnici, znanstvenici, ustrajnošću.
Četvrtu vrlinu čine vjera i nada.
- I ako ne uspijem, neće biti kraj svijeta, sve ima svoj smisao, što više razumijem svijet, to mi je lakše s povjerenjem kročiti kroz život, s vjerom u dobrotu čovjeka i vjerom u vlastite snage, naglasio je.
Potom je Vukajlović relativizirao snagu straha.
- Strah je jedan od bezbrojnih životnih izazova i situacija. Strah je jedna životna situacija. Život je veličanstven. To je samo jedna od stvari u životu. Jer, usmjeriti životnu energiju na strah zatvara nam mogućnost prirodnog života, od ostvarenja vlastitih potencijala. Trebamo se nastojati otvoriti zahtjevima života, potvrditi vrijednost vlastitog života, kaže.
Dvije vrline preporučio je veliki filozof Giordano Bruno koji diže slavu naporu i marljivosti za koje on kaže da su oblik snažnog življenja. Zahvaljujući njima, citirao je ovog talijanskog renesansnog filozofa: Perzej je Perzej, a Heraklo je Heraklo. Zahvaljujući njima, budnost je probuđena, nadvladana svaka nevolja, svaki put i prilaz su olakšani, može se stići u svaku luku, svaka namjera je ostvarljiva.
- Strah će se tako pretvoriti u našeg suradnika. Pretvorit će se u oprez, u razboritost. Pretvorit će se u budnost , koja će stvari vidjeti u njihovom pravom obličju. Kada strah transformirate kroz život, oprezom, razboritošću, riječ je o obilježjima mudrosti. Zato je filozofija ljubav prema mudrosti, zaključio je svoje predavanje Branislav Vukajlović.
Izdvojili su dva komunalna projekta koji, kako navode, možda nisu financijski najveći, ali imaju velik značaj za svakodnevni život građana Pule. Radi se o uređenju parkirališta u Gladijatorskoj ulici te izgradnji novog kružnog toka na dionici ispod Spara prema bivšoj Billi
Zahvaljujući čistoj sreći do sada nije bilo veće nezgode, jer radi se o prometnici gdje često ima prolaznika
Tijekom izvođenja radova na snazi će biti privremena prometna regulacija, a u regulaciji prometa sudjelovat će djelatnici Pula Herculanee
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
