U Primorsko-goranskoj županiji zabilježena su dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, pri čemu je od posljedica bolesti jedna osoba preminula. Bolest je, upozoravaju epidemiolozi, teško prepoznati na vrijeme jer imitira simptome covida. Obzirom da ljeti često boravimo u prirodi, pitali smo stručnjake Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije ima li bojazni od krpelja i kod nas.
Opasnost vreba iz trave
Kako pojašnjavaju, boravak u prirodi povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpelj.
Karta krpelja GIS Portal
Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, pojašnjava Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju.
Nediljko Landeka
- Moramo znati da su krpelji, odmah iza komaraca, najčešći prijenosnici uzročnika bolesti. Naime, budući da životni ciklus krpelja traje dvije godine, prolazeći kroz stadije odrastanja od ličinke preko nimfe do odraslog oblika često mijenjaju domaćine i tako lako prenose različite uzročnike bolesti na čovjeka i životinje, veli Landeka.
O samoj vrsti krpelja ovisi, dodaje, i njihov vektorski potencijal odnosno mogućnost prijenosa uzročnika, pa tako vrsta xodes ricinus može biti nosilac i desetak različitih uzročnika bolesti, navodi Landeka te upozorava da je za ljude najznačajnije bolesti krpeljni meningoencefalitis i borelioza, poznata i kao lajmska bolest.
Veliki porast borelioze
Krpeljni meningoencefalitis je, pojašnjava, virusna bolest i vezana je za određena endemična žarišta (sjeverozapadni dio Hrvatske okolica Koprivnice, Zagreba, Bjelovara, Čakovca, Varaždina, okolica Našica i Vinkovaca i, kao najnovije žarište, područje dijela Gorskog Kotara. Do sada, na sreću, na području Istarske županije nisu registrirani slučajevi oboljenja od krpeljnog meningoencefalitisa.
Jasna Valić
To je i jedina bolest koju prenose krpelji a koja se može prevenirati cijepljenjem, kojega je poželjno započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se do proljeća stvorila zaštita.
Lajmska bolest/ZZJZ
S druge strane Lajmska bolest, koju izaziva bakterija Borelia burgdorferi, je posljednjih godina u velikom porastu i može izazvati različite poremećaje u organizmu čovjeka.
Znak koji upućuje na zarazu ovom bolesti je tipičan crveni krug oko mjesta uboda krpelja kada ubodena osoba mora potražiti liječničku pomoć. Od lajmske bolesti godišnje u Istarskoj županiji, prema evidenciji prijavljenih zaraznih bolesti, oboli između 10 do 20 osoba, naglašava doktorica Jasna Valić, voditeljica Službe epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo.
Posebno su riziku od uboda krpelja izložene osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, pčelari, ali i turisti.
Preporučene osobne mjere zaštite
- Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi , nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače
- Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo
- Primijenite repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću
- Pregledajte se nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz
- Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja s glavom odnosno gornjim dijelom tijela
- Otuširajte se po povratku iz prirode
Uočite li krpelja treba ga što prije ukloniti s kože, savjetuju epidemiolozi.
Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije jer je rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Postupak vađenja krpelja
- Odmah ga treba izvaditi pincetom, (prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu, i laganim povlačenjem izvući
- Nemojte ničim premazivati krpelja (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i sl.) ili “paliti” plamenom, krpelja ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite krpelja jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo ako je krpelj zaražen, pa se na taj način lakše prenese zaraza
Monitoring krpelja u Istri
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije se, kako doznajemo, od 2020. godine započelo s opsežnim projektom „Identifikacija vrsta krpelja na području Istarske županije te dokazivanje prisutnosti uzročnika bolesti“.
Cilj istraživanja je prikupiti podatke o rasprostranjenosti vrsta krpelja na području Istre te istražiti njihovu ulogu u prijenosu uzročnika bolesti na čovjeka. S obzirom da samo određene vrste krpelja imaju sposobnost prijenosa određenih uzročnika, od velike je važnosti determinirati vrste krpelja te utvrditi koliki rizik predstavljaju za čovjeka, kućne ljubimce, divlje i domaće životinje.
Unsplash
Nadalje, projektom će se potvrditi prisutnost već ranije prepoznatih vrsta, a možda i otkriti nove vrste na području Istre.
- Istraživat će se uloga različitih vrsta krpelja te njihovih razvojnih oblika (ličinka, nimfa i odrasili/adult) u prenošenju uzročnika bolesti s divljih i domaćih životinja te kućnih ljubimaca na čovjeka. Također, krpelji se u suradnji s lokalnim stanovništvom sakupljaju i s kućnih ljubimaca, domaćih životinja i čovjeka, veli Landeka.
Prikupili 1.700 krpelja sa 350 lokacija diljem Istre
Dodaje kako je stanovništvo Istre obaviješteno putem medija i web stranica NZZJZ-a Istarske županije o samom projektu te im se ljudi već i sami javljaju kada pronađu krpelja. Protokol dostave krpelja na analizu može se pronaći na web stranici Zavoda.
Nahranjen krpelj/N. LANDEKA
Projektu su se priključili i Lovački savez Istarske županije, Nastavni zavod za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije te veterinarske ambulante diljem Istre. Oni prikupljaju krpelje s domaćih i divljih životinja te sa čovjeka.
- Važnost ovog projekta jest da će se moći definirat područja veće učestalosti krpelja i uzročnika bolesti. Rezultati istraživanja doprinijet će prevenciji tih bolesti kod čovjeka i životinja. Do sada je projektom na području Istre prikupljeno 1.700 krpelja sa 350 lokacija. Daljnje analize su u tijeku, poručuje Landeka.
