POREČ Noćas u Poreču izbila tučnjava - policija traga za počiniteljima
Skupina nepoznatih osoba međusobno se naguravala na parkiralištu, kad je jedan od muškaraca prišao 27-godišnjem slovenskom državljaninu i udario ga
O samoj vrsti krpelja ovisi i njihov vektorski potencijal odnosno mogućnost prijenosa uzročnika, pa tako vrsta xodes ricinus može biti nosilac i desetak različitih uzročnika bolesti, navodi Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju te upozorava da je za ljude najznačajnije bolesti krpeljni meningoencefalitis i borelioza, poznata i kao lajmska bolest
O samoj vrsti krpelja ovisi i njihov vektorski potencijal odnosno mogućnost prijenosa uzročnika, pa tako vrsta xodes ricinus može biti nosilac i desetak različitih uzročnika bolesti, navodi Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju te upozorava da je za ljude najznačajnije bolesti krpeljni meningoencefalitis i borelioza, poznata i kao lajmska bolest
U Primorsko-goranskoj županiji zabilježena su dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, pri čemu je od posljedica bolesti jedna osoba preminula. Bolest je, upozoravaju epidemiolozi, teško prepoznati na vrijeme jer imitira simptome covida. Obzirom da ljeti često boravimo u prirodi, pitali smo stručnjake Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije ima li bojazni od krpelja i kod nas.
Kako pojašnjavaju, boravak u prirodi povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpelj.
Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, pojašnjava Nediljko Landeka voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju.
- Moramo znati da su krpelji, odmah iza komaraca, najčešći prijenosnici uzročnika bolesti. Naime, budući da životni ciklus krpelja traje dvije godine, prolazeći kroz stadije odrastanja od ličinke preko nimfe do odraslog oblika često mijenjaju domaćine i tako lako prenose različite uzročnike bolesti na čovjeka i životinje, veli Landeka.
O samoj vrsti krpelja ovisi, dodaje, i njihov vektorski potencijal odnosno mogućnost prijenosa uzročnika, pa tako vrsta xodes ricinus može biti nosilac i desetak različitih uzročnika bolesti, navodi Landeka te upozorava da je za ljude najznačajnije bolesti krpeljni meningoencefalitis i borelioza, poznata i kao lajmska bolest.
Krpeljni meningoencefalitis je, pojašnjava, virusna bolest i vezana je za određena endemična žarišta (sjeverozapadni dio Hrvatske okolica Koprivnice, Zagreba, Bjelovara, Čakovca, Varaždina, okolica Našica i Vinkovaca i, kao najnovije žarište, područje dijela Gorskog Kotara. Do sada, na sreću, na području Istarske županije nisu registrirani slučajevi oboljenja od krpeljnog meningoencefalitisa.
To je i jedina bolest koju prenose krpelji a koja se može prevenirati cijepljenjem, kojega je poželjno započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se do proljeća stvorila zaštita.
S druge strane Lajmska bolest, koju izaziva bakterija Borelia burgdorferi, je posljednjih godina u velikom porastu i može izazvati različite poremećaje u organizmu čovjeka.
Znak koji upućuje na zarazu ovom bolesti je tipičan crveni krug oko mjesta uboda krpelja kada ubodena osoba mora potražiti liječničku pomoć. Od lajmske bolesti godišnje u Istarskoj županiji, prema evidenciji prijavljenih zaraznih bolesti, oboli između 10 do 20 osoba, naglašava doktorica Jasna Valić, voditeljica Službe epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo.
Posebno su riziku od uboda krpelja izložene osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, pčelari, ali i turisti.
Preporučene osobne mjere zaštite
Uočite li krpelja treba ga što prije ukloniti s kože, savjetuju epidemiolozi.
Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije jer je rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
Postupak vađenja krpelja
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije se, kako doznajemo, od 2020. godine započelo s opsežnim projektom „Identifikacija vrsta krpelja na području Istarske županije te dokazivanje prisutnosti uzročnika bolesti“.
Cilj istraživanja je prikupiti podatke o rasprostranjenosti vrsta krpelja na području Istre te istražiti njihovu ulogu u prijenosu uzročnika bolesti na čovjeka. S obzirom da samo određene vrste krpelja imaju sposobnost prijenosa određenih uzročnika, od velike je važnosti determinirati vrste krpelja te utvrditi koliki rizik predstavljaju za čovjeka, kućne ljubimce, divlje i domaće životinje.
Nadalje, projektom će se potvrditi prisutnost već ranije prepoznatih vrsta, a možda i otkriti nove vrste na području Istre.
- Istraživat će se uloga različitih vrsta krpelja te njihovih razvojnih oblika (ličinka, nimfa i odrasili/adult) u prenošenju uzročnika bolesti s divljih i domaćih životinja te kućnih ljubimaca na čovjeka. Također, krpelji se u suradnji s lokalnim stanovništvom sakupljaju i s kućnih ljubimaca, domaćih životinja i čovjeka, veli Landeka.
Dodaje kako je stanovništvo Istre obaviješteno putem medija i web stranica NZZJZ-a Istarske županije o samom projektu te im se ljudi već i sami javljaju kada pronađu krpelja. Protokol dostave krpelja na analizu može se pronaći na web stranici Zavoda.
Projektu su se priključili i Lovački savez Istarske županije, Nastavni zavod za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije te veterinarske ambulante diljem Istre. Oni prikupljaju krpelje s domaćih i divljih životinja te sa čovjeka.
- Važnost ovog projekta jest da će se moći definirat područja veće učestalosti krpelja i uzročnika bolesti. Rezultati istraživanja doprinijet će prevenciji tih bolesti kod čovjeka i životinja. Do sada je projektom na području Istre prikupljeno 1.700 krpelja sa 350 lokacija. Daljnje analize su u tijeku, poručuje Landeka.
Skupina nepoznatih osoba međusobno se naguravala na parkiralištu, kad je jedan od muškaraca prišao 27-godišnjem slovenskom državljaninu i udario ga
Bogat večernji program Bumbarske fešte doveo je u Vodnjan i brojne goste iz svih krajeva Istre te ispunio grad u potpunosti. Placa je bila dupkom puna, a sviralo se, pjevalo i plesalo na niz lokacija starog grada, uz izdašnu gastronomsku i drugu ponudu
U intervenciji gašenja požara na nekoliko lokacija već tri sata sudjeluje oko 80 vatrogasaca s 30-ak vatrogasnih vozila
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.