Europski parlament još je 2019. godine usvojio prijedlog da se prekine s praksom dvostrukog godišnjeg pomicanja sata, no direktiva nije zaživjela jer nije postignut konsenzus među državama članicama EU-a. Jedna od najvećih nejasnoća odnosila se na pitanje treba li trajno ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena
Europski parlament još je 2019. godine usvojio prijedlog da se prekine s praksom dvostrukog godišnjeg pomicanja sata, no direktiva nije zaživjela jer nije postignut konsenzus među državama članicama EU-a. Jedna od najvećih nejasnoća odnosila se na pitanje treba li trajno ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena
Europska komisija najavila je da će pokrenuti novu analizu u vezi s ukidanjem sezonskog pomicanja vremena, što predstavlja prvi institucionalni korak u tom području još od 2019. godine., prenosi N1
Takva je odluka donesena na inicijativu poljskog predsjedanja Vijećem EU-a i na zahtjev pojedinih država članica za dodatnim razmatranjem tog pitanja te označava ponovno pokretanje procesa koji je dosad bio u zastoju.
U odgovoru na zastupničko pitanje, povjerenik Apostolos Tzitzikostas naveo je da Europska komisija aktivno surađuje s predsjedništvima Vijeća i državama članicama kako bi se procijenili sljedeći koraci.
"Europska komisija odlučila je odgovoriti na poziv jedne države članice da se provede daljnja analiza tog pitanja. Sukladno tome, očekuje se pokretanje studije tijekom 2025.", naveo je u pisanom odgovoru.
Europski parlament još je 2019. godine usvojio prijedlog da se prekine s praksom dvostrukog godišnjeg pomicanja sata, no direktiva nije zaživjela jer nije postignut konsenzus među državama članicama EU-a. Jedna od najvećih nejasnoća odnosila se na pitanje treba li trajno ostati na zimskom ili ljetnom računanju vremena.
Studija koja će se provesti tijekom ove godine trebala bi razjasniti posljedice i izvedivost ukidanja promjene vremena, a njezini bi nalazi mogli utjecati na eventualno obnavljanje zakonodavnog procesa. Preliminarni se rezultati očekuju najranije 2026. godine.
Cijene goriva katapultirao je na početku tjedna zastoj u tranzitu energenata kroz Hormuški tjesnac nakon subotnjeg američko-izraelskog napada na Iran. Teheran je uzvratio napadima na mete u Izraelu i na američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt i Bahrain
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči jučer je rekao da je da je moguće da novi vrhovni vođa Irana bude imenovan unutar nekoliko dana, nakon što je u subotu ubijen Hamenei, čelnik Irana od 1989. godine
Njemačka, ali i Poljska, Nizozemska, Belgija i Danska, moći će sudjelovati u francuskim nuklearnim "ratnim igrama", rekao je Macron, iako je jasno dao do znanja da će donošenje odluka o nuklearnim napadima ostati isključivo u rukama francuskog predsjednika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
