Da miris nije samo osjetilni doživljaj koji može potaknuti pozitivne osjećaje i sjećanja, već da je i kulturni fenomen, prvi su shvatili, a tko drugi, nego li Francuzi. Tako je godine 2018. UNESCO po prvi puta na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine uvrstio i - miris, ili preciznije, umijeće proizvodnje parfema u Provansi. Ova UNESCO-ova odluka iznjedrila je zanimljiva pitanja o značenju mirisa u našoj kulturnoj povijesti.
Francuska Provansa brendirala je svoja ljubičasta polja i miris lavande. Hrvatska, iako bogata raznim aromatičnim biljkama, to nije učinila… još. No mogu li mirisi oživjeti slike prošlih vremena?
Izgleda da mogu i to upravo u Puli.
Puljanka Ivna Bevanda Strath, magistrica kulture i turizma te nastavnica strukovne grupe predmeta u zvanju savjetnika u Strukovnoj školi Pula, aromaterapijom se bavi gotovo tri desetljeća.
Mirisi su Ivnina strast, ali i predmet njezina cjeloživotnog istraživanja. Dosad je kreirala paletu unikatnih mirisa poput antičkog mirisa u malim staklenim bočicama koje su koristili Rimljani za čuvanje balzama, svoju mirisnu priču dobio je i glamping kamp u Banjolama, ali i razne manifestacije poput jazz festivala, Aromatic Daysa u Balama, Aromatične noći Valdbadona…
Sada je, navodi, došlo vrijeme da svoj prvi miris dobije - Pula.
Miris za fine dame u krinolinama
Unikatni parfem nastao je prije dvije godine usporedo sa storrytelling turom “Mladić koji je želio plesati valcer”. Tematska tura koja je nastala u cilju popularizacije austrougarske baštine, uz potporu pulske Turističke zajednice, kroz interpretaciju oživljava likove i prostor Pule u razdoblju Austro-Ugarske od 1856. do 1914. godine.
Tijekom kostimiranih šetnji turiste se vodi kroz Pulu - od željezničkog kolodvora preko rive do Moarnaričkog kasina i tržnice te im se pripovijeda bogata povijest grada iz doba kada smo bili dio Monarhije.
- Tijekom jedne od šetnji kolega koji je sudjelova na projektu, povjesničar Igor Šaponja, pričao je o tome kako se iza Augustovog hrama prodavala riba. Razmišljajući kako je to moralo neugodno mirisati otmjenim damama koje su ovuda šetale u krinolinama, rodila se ideja da osmislim miris koji bi evocirao uspomenu upravo na te dane, na dame koje su morale nečim zaokupiti svoje fine nosiće i prikriti riblji smrad, priča nam Ivna.
Snažan kao cedar
Kreiranje mirisa je zahtjevno, a posebice kada želimo da on povezuje neko mjesto i trenutak, navodi Ivna. Razmišljajući koje su biljke krasile Pulu u to doba, Ivna je krenula u realizaciju njezine ideje. Imperativ je bio potpuno prirodni miris od eteričnih ulja.
- Svaki miris ima donje, srednje i gornje note koje moraju biti u harmoniji. Donji dio je onaj koji parfem nosi, njegovo tijelo. Ubrzo sam saznala da je Austro-Ugarska po Puli sadila brojne cedrove, od koji su samo neki preživjeli do današnjih dana i odlučila da upravo eterično ulje cedra nosi parfem. Ta energija cedra, hrabrosti bila mi je polazna točka. Potom sam krenula s nadogradnjom koja se bazira na srednjim i višim notama. Tu sam se pak poslužila omiljenim cvijećem i mirisima princeze Sissi koja je voljela ruže i ljubičice koji daju notu ženstvenosti i nakraju sve zaokružila i začinila mirisima agruma, simbolom Mediterana, veli Bevanda Strath.
Mirisna esencija u skladu je s njezinim načelima, potpuno prirodna i od nje se može dobiti, zavisno od pripreme -parfem, toaletna vodica ili je koristiti kao esenciju.
Upravo je to ona učinila te stvorila parfem u ulju u roll on varijanti koji se nanosi na zapešće, iza uha i čak na razglednicu. Na markicu s porukom “Pomiriši me, sjeti se i vrati se”, kapne se kap parfema koji šalje mirisni pozdrav diljem svijeta.
Parfemu je dala ime Polana (Puljanka) prema planetoidu kojeg je na zvjezdarnici Monte Zaro otkrio Johann Palisa, austrijski astronom te time zaokružila cijelu priču.
- Miris je to koji zove "Pomiriši me, sjeti se i vrati se", harmonija prošlosti u sadašnjem trenutku, inspiraran jednim vremenom kada je Pula bila povijesno važan grad, veli Bevanda.
Na upit bi li ovakav parfem, koji dočarava povijest Pula, bio zapravo idealan suvenir koji bi turisti mogli ponijeti sa svoga putovanja kao uspomenu, Bevanda veli da još nije razmišljala o njegovoj komercijalizaciji, no svakako je i to jedna od ideja.
Posebice, dodaje, što je kulturno-turistička manifestacija "Žive slike Austro Ugarske Pule" održana u Puli od 12. do 14. rujna 2024. nagrađena srebrnim znakom na "10. međunarodnom kongresu povijesnih gradova" koji se održao u Solinu.
Oživljena priča o Puli koju je kreirala Bevanda Strah pružila je turistima priliku, kako se navodi u obrazloženju nagrade, da urone u bogatu povijest i tradiciju Pule kroz storytelling, ples, hranu, film, predavanja i interaktivna događanja te je time postala događaj koji je Pulu u nekom novom starom ruhu pozicionirala na kulturnoj i turističkoj karti svijeta.
- Turizam nije danas samo smještaj, turizam je puno više od toga, cjelokupni događaj, u svijetu su već išli korak dalje od storytellinga, u sferu well beinga u koji se savršeno uklapaju upravo mirisi koji na čovjeka djeluju na sve tri razine; fizičkoj, psihičkoj i duhovnoj.
Mirisi, kako veli, odrađuju i terapeutski učinak, djeluju relaksirajuće, antivirusno, jačaju imunološki sustav...
Bude sjećanja i emocije
- Na turama našim posjetiteljima podijelimo mirisne bookmarke i oni s mirisom "Polane" obilaze mjesta značajna za naš grad. Miris tako ljude, provlači kroz cijeli doživljaj. Djelujemo na sva čula, ali i onaj njuha koje je posebno važno i koje, u interakciji sa živčanim stanicama, budi i djeluje na sjećanja, emocije, mada toga ponekad možda i nismo svjesni.
Ukoliko nekome nešto samo ispričamo, on će to vjerojatno zaboraviti. Ukoliko mu i pokažemo on će to zapamtiti, no tek kada ga uključimo u priču, to će shvatiti. U tome i jest cijela poanta mirisa, da nas shvate, zapamte i vrate se, zaključuje naša sugovornica.
Zanimljivo je da je miris Polana na nedavnim danima posvećenim Monarhiji i uglazbljena.Voditeljica orkestra, flautistica Samanta Stell slušajući pažljivo Ivnine smjernice i naputke za “mirisne note” korištene pri stvaranju ovog jedinstvenog mirisa, osmislila je harmonijski niz te ga uvježbala s orkestrom. Orkestar je na licu mjesta, pod vodstvom dirigentske palice same Ivne, publici podario “čujnu sliku” mirisa Polana, kroz harmoniju, određene frekvencije tona, ritam, dinamiku te time osnažio mirisni doživljaj.
Koliko su mirisi snažni daju uvid i eterična ulja biljaka koja vrlo suptilno i harmonizirajuće djeluju na sve razine čovjekova bića.
Istraživanja prof. Torija iz Japana pokazala su da lavanda snižava moždanu aktivnost, a jasmin povećava. Kao sedativna smirujuća ulja pokazala su se bergamot, kamilica, lavanda, limun, mažuran i sandal, a kao stimulirajuća bosiljak, jasmin, kadulja, klinčić, metvica, neroli, pačuli, ruža i ylang-ylang.
Neka ulja imaju dvostruki učinak – istovremeno su sedativna i stimulirajuća, ovisno o osobi na kojoj se primjenjuju jer su adaptogeni odnosno imaju balansirajuće djelovanje. Tako, primjerice, geranij i ružino drvo imaju sposobnost prilagodbe individui i njezinom stanju. Ruža i neroli, zanimljivo, stimuliraju moždanu aktivnost i podižu duh, no istovremeno smanjuju puls i krvni tlak.
Pixabay
