Sezona prehlade i gripe se zahuktava. Pedijatrica Renata Kmet podijelila je što treba znati svaki roditelj i kako pomoći djetetu u oporavku

Bliži nam se kasna jesen, a to za mnoge roditelje znači učestalu borbu s prehladama ili drugim infekcijama u djece. Djeca su osjetljivija na infekcije i u samo dvije godine života mogu imati prehladu osam do deset puta. S Renatom Kmet, doktoricom pedijatrije i osnivačicom Poliklinike Pediatrica u Puli, razgovarali smo o tome kako prepoznati respiratorne infekcije kod djece i kako im pomoći tijekom oporavka.

Što su respiratorne infekcije i koji su njihovi uzročnici?

Respiratorne infekcije označavaju  infekciju dijela dišnog sustava, gornjeg  (nos, usta, uho, glasnice) ili donjeg (dušnik, bronhi, pluća). Mikroorganizam, najčešće virus ili bakterija, dolazi do sluznice dišnog puta kihanjem, kašljanjem, preko zaraženih predmeta (npr. pribor za jelo, piće, radne površine) i počne se razmnožavati. Zatim stvara simptome infekcije kao što su kašalj, temperatura i sekret iz nosa te kada se dovoljno umnoži može zaraziti drugu osobu.

Vrlo je važno da roditelji znaju kako su uzročnici respiratornih infekcija kod djece uglavnom virusi, koji čine više od 90 % svih akutnih infekcija dišnog sustava u djece te da su to najčešće infekcije gornjih dišnih puteva. Najčešći virusi uključuju rinoviruse, koronaviruse, virus influence (gripa), viruse parainfluence, respiratorni sincicijski virus (RSV), enteroviruse i adenovirusa. Osim virusa, respiratorne infekcije mogu uzrokovati i bakterije, među kojima su najvažniji pneumokok (Streptococcus pneumoniae), Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Bakterijske infekcije često se javljaju kao sekundarna infekcija nakon virusne infekcije koja oštećuje sluznicu dišnog sustava i olakšava prodor bakterija.

Koje se respiratorne infekcije najčešće javljaju kod djece?

Najčešće respiratorne infekcije kod djece su virusne infekcije gornjih dišnih puteva.

Vaše dijete ima začepljen nos, kašalj i vrućicu. Je li to gripa? COVID? Ili su to simptomi respiratornog sincicijskog virusa (RSV)? Uobičajene dječje bolesti uzrokovane virusima su: COVID, gripa, prehlada i respiratorni sincicijski virus (RSV).

Neki virusi poput RSV virusa mogu uzrokovati ozbiljne respiratorne poteškoće dojenčadi, infekcije donjih dišnih puteva poput bronhitisa i bronhiolitisa te treba obratiti pozornost na znakove otežanog i ubrzanog disanja, umor i nedostatak/odbijanje hrane. Također, možete primijetiti kimanje glavom ili udubljivanje prsa između i ispod rebara sa svakim udahom. Simptomi su obično najgori od trećeg do petog dana i traju oko 7 do 14 dana.

Ponekad se infekcija može proširiti na pluća te uzrokovati pneumoniju, odnosno upalu pluća. Pneumonija je bila vrlo opasna u prošlim generacijama. Srećom, danas se većina djece može lako oporaviti od nje uz liječničku pomoć

Što uzrokuje upalu pluća?

Većina slučajeva upale pluća nastaje nakon virusne infekcije gornjih dišnih putova. Upalu pluća uzrokuju i bakterijske infekcije. Također, ako je virusna infekcija dovoljno iritirala dišne puteve ili oslabila djetetov imunološki sustav, bakterije mogu početi rasti u plućima, a to dodaje drugu infekciju početnoj.

Većina oblika upale pluća povezana je s virusnim ili bakterijskim infekcijama koje se šire s osobe na osobu. Česte su tijekom jeseni, zime i ranog proljeća, kada djeca provode više vremena u zatvorenom prostoru u bliskom kontaktu s drugima.

Upala pluća obično uzrokuje vrućicu, koja može uzrokovati znojenje, zimicu, crvenilo kože i nelagodu. Dijete također može izgubiti apetit i činiti se manje energičnim nego inače. Bebe i mala djeca mogu izgledati blijedo i mlitavo te plakati više nego inače.

Liječnik obično dijagnosticira upalu pluća nakon što pregleda znakove i simptome te dijete, dijagnostika se može potvrditi ultrazvukom pluća kao metodom koja ne zrači, a ponekad je potrebna rendgenska snimka prsnog koša kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdio opseg zahvaćenosti pluća.

U prosjeku, koliko često djeca boluju od respiratornih infekcija?

Obrambene sposobnosti respiratornog sustava kod djece su u razvoju te su zbog toga osjetljiviji na infekcije. Vaše će dijete vjerojatno imati više prehlada ili "infekcija gornjih dišnih putova" nego bilo koje druge bolesti. Samo u prve dvije godine, većina djece ima oko osam do deset prehlada. Ako vaše dijete provodi vrijeme u vrtiću ili ako u vašoj kući ima djece školske dobi, mogu ih imati i više. Prehlade se lako šire među djecom koja su u bliskom kontaktu jedno s drugim.

To je loša vijest, ali postoje i dobre vijesti – većina prehlada prolazi sama od sebe i ne dovodi do ničega goreg.

Kada bi roditelji koji sumnjaju na respiratornu infekciju trebali dijete odvesti doktoru?

Pažljivo pratite svoje dijete kada se pojave simptomi prehlade ili gripe, posebno ako vaše dijete ima astmu ili povijest problema s disanjem poput bronhitisa ili upale pluća. Djecu s oslabljenim imunološkim sustavom ili onu koja uzimaju oralne steroide također treba pažljivije pratiti.

Starija djeca s prehladom obično ne trebaju ići liječniku osim ako ne izgledaju jako bolesno. Međutim, za dojenčad je drukčije.

Ako dijete ima tri mjeseca ili manje, nazovite pedijatra pri prvom znaku bolesti. Kod malih beba može biti teško prepoznati kada su jako bolesne. Prehlade mogu brzo postati opasni problemi, poput bronhiolitisa ili upale pluća.

Posjetite najbližu hitnu pomoć ako vaše dijete:

• ne može ostati budno, preslabo je za kretanje ili stajanje,
• dahće pri svakom udahu ili ima jako piskanje, teško mu je plakati ili govoriti, nema mokraće najmanje osam sati ili tamnu mokraću i suha usta uz vrućicu od 38,5°C ili višu (ili temperaturu od 38°C ili višu kod djeteta mlađeg od 3 mjeseca)
• ima vrućicu pet ili više dana.

Bebe mlađe od 12 mjeseci mogu trebati liječničku pomoć ako povraćaju nakon dva ili više hranjenja (osim normalnog bljuckanja), teško dišu, šire nosnice sa svakim udahom, koža između i oko rebara i prsne kosti uvlači se sa svakim udahom (povlačenje). Liječničku pomoć potražite i u slučaju da dijete ubrzano diše ili ima problema s disanjem, usne ili nokti postaju plavi, sluz iz nosa traje dulje od 10 do 14 dana, kašalj tijekom dana traje dulje od deset dana, imaju bol u uhu ili neutješno plaču, temperatura im je iznad 38,9 stupnjeva celzija, previše su pospani ili mrzovoljni.

Pedijatar će možda htjeti pregledati vaše dijete ili vas može zamoliti da ga pomno promatrate i izvijestite. Htjet će znati ako se vaše dijete ne oporavlja svaki dan i ako se potpuno ne oporavi unutar tjedan dana od početka bolesti.

Kako se liječe pojedine respiratorne infekcije? Postoji li nešto što treba izbjegavati tijekom liječenja?

Nažalost, ne postoji lijek za običnu prehladu. Antibiotici se mogu koristiti za borbu protiv infekcija uzrokovanih bakterijama, ali nemaju učinka na viruse. Važno je istaknuti da liječnici i pedijatri većinom ne preporučuju homeopatiju kao primarni tretman za respiratorne infekcije u djece, osobito kad su u pitanju akutne ili ozbiljnije infekcije, već naglašavaju standardne medicinske protokole i preporuke. Roditelji koji razmatraju homeopatiju trebaju se konzultirati s pedijatrom i koristiti je isključivo kao dodatni pristup, uz pažljivo praćenje stanja djeteta.

Postoji nekoliko jednostavnih načina da svom djetetu pružite ugodnu atmosferu dok se ne oporavi.

Razmislite o lijeku za snižavanje temperature. Nije potrebno liječiti svaku temperaturu, ali ako vaše dijete ne može spavati, paracetamol ili ibuprofen mogu pomoći. Pažljivo slijedite upute na pakiranju ili, još bolje, upute liječnika ili ljekarnika kako biste bili sigurni da dajete pravu dozu.

Nikada nemojte davati djetetu aspirin za temperaturu ili bol, jer to može ozbiljno naštetiti njegovom zdravlju.

Važno je da dijete dovoljno pije i bude dobro hidrirano jer s povišenom temperaturom i otežanim disanjem dodatno gubi tekućinu. Djeca koja se bore s prehladom ili gripom trebaju puno tekućine, posebno ako imaju proljev i povraćanje. Napitci s elektrolitima mogu pomoći u vraćanju minerala potrebnih djetetovom tijelu.

Tople tekućine poput vruće vode s limunom, juhica i čaj bez kofeina dvostruki su lijek zato što nadoknađuju tekućinu i ublažavaju grlobolju.

Šmrcanje možete ublažiti bez lijekova. Mali nosići će se osjećati puno bolje nakon što nježno uklonite začepljenost špricom ili nazalnim aspiratorom. Slane kapi, sprejevi i maglice ili vodice za ispiranje često su dio ove terapije i mogu se koristiti samostalno kako bi se pomoglo u čišćenju nosnih prolaza. Sigurni su za korištenje više puta dnevno.

Postoji mnogo lijekova bez recepta za liječenje dječjeg kašlja, ali zdravstveni stručnjaci ističu prednosti meda za djecu stariju od jedne godine. Ovaj jednostavan tretman djeluje tako što umiruje grlo vašeg djeteta i oblaže receptore za kašalj.

Možete otopiti pola do pune čajne žličice pasteriziranog meda u toploj tekućini koju će vaše dijete pijuckati. Starija djeca mogu uzimati med izravno iz čajne žličice svaka dva sata. Pazite da dijete opere zube nakon toga kako biste izbjegli karijes, posebno prije spavanja.

U prostor u kojem dijete boravi dodajte ovlaživač zraka s hladnom maglom. Održavanje vlažnosti zraka u djetetovom prostoru može ublažiti začepljen nos i suhi kašalj. Hladan, vlažan zrak također može razrijediti začepljenost i olakšati iskašljavanje. Obavezno često čistite ovlaživač zraka ili isparivač kako biste spriječili rast plijesni i bakterija ili nakupljanje minerala.

Koliko dugo djeca trebaju ostati kod kuće s prehladom ili gripom?

Većina djece se oporavi od prehlade u roku od sedam do deset dana. Gripa može proći brže, često u roku od pet dana. S obzirom na to da su ove bolesti vrlo zarazne, djeca ne bi trebala ići u školu, na društvena događanja ili u igru dok ne prođu povraćanje i proljev, kašalj se ne poboljšava najmanje 24 sata i dok nemaju temperaturu najmanje 24 sata.

Može li se širenje infekcija smanjiti na neki način?

Prvenstveno bi naglasila prevenciju infekcije, osobito kod male djece, a to znači izbjegavati boravak u zatvorenim prostorima u kojima može doći u kontakt s mnoštvom virusa i bakterija – domaćinstva s puno odraslih i druge djece, shopping centri...

Podsjetite svoje dijete na druge načine izbjegavanja bolesti. Djeca bi trebala naučiti prekriti usta i nos maramicom kada kašlju ili kišu (i odmah baciti maramicu u smeće). Mogu nositi masku u javnosti kako bi spriječili širenje klica na druge i od drugih. Sve treba poticati da peru ruke sapunom i vodom ili koriste sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola.

Redovito cijepljenje pomaže i drugima, uključujući osobe s visokim rizikom ako se zaraze. Cjepiva protiv gripe preporučuju se svima starijima od šest mjeseci svake godine.

Ako je vaše dijete prijevremeno rođeno ili ima srčanu grešku potrebno ga je zaštititi od RSV infekcije pasivnom imunizacijom (protutijelima protiv RSV virusa u sezoni) ili cijepljenjem trudnica kako bi se njihova dojenčad zaštitila od RSV-a. Dijete se može cijepiti protiv pneumokoknih infekcija, bakterijskog uzroka upale pluća. U Hrvatskoj to je cjepivo obavezno.