STO GODINA ROVINJSKOG PELINKOVCA Receptura je od 1925. godine sve do danas ostala - tajna

- Hoćeš 'rovinjski', pitali bi me mnogi u slengu nakon što sam prije tri-četiri godine doselila u Istru. To je ovdje toliko uobičajeno, tako domaćinski, kao kad te na Baniji pitaju 'hoćeš rakiju' ili hoćeš šljivu'. 'Rovinjski' inače pijem solo, uz led i limun. Volim taj biljno gorki okus. Ja pijem i čaj od pelina ili od artičoke, kaže nam jedna pulska kulturnjakinja koju smo zaskočili ovim pitanjem u povodu 100 godina rovinjskog pelinkovca, kao i sto godina rovinjske tvornice koja ga, zajedno s ostalih desetak likera, neprekinuto proizvodi na istoj lokaciji u Carduccijevoj ulici, blizu rovinjskog autobusnog kolodvora.

Radnik Alesandro Zgrabljić nekad za punionicom, koja je danas dio muzeja

Tvornicu je 1925. godine utemeljio Giorgio Benussi koja je, noseći njegovo ime, poslovala do kraja Drugog svjetskog rata, da bi nacionalizacijom 1948. godine prešla u sastav Poljoprivredne zadruge Rovinj, potom Jadranturista, da bi 1998. bila privatizirana te do danas poslovala kao Darna, u vlasničkim rukama magistre enologije Katerine Latinović. Ona u ovoj tvornici radi 50 godina, a današnji naziv firme čine prvi slogovi imena njene djece Darka i Nataše.

Nekad i danas - na istom mjestu

- Jedino prave vrijednosti nemaju rok trajanja, kaže ona, podsjećajući da je proizvodnja likera jedna od amblemskih priča bogate industrijske povijesti Rovinja koja traje i danas. Uvijek su, veli, brižljivo čuvali i poštovali originalnu recepturu i način proizvodnje.

Proizvodnja je prvo počela početkom 20. stoljeća u starogradskoj jezgri, na vrhu kontrade Arnolongo, gdje je obitelj Petrali otvorila destileriju i tvornicu likera poznatu ponajprije po proizvodnji pića "Amaro istriano".

Dio receptura 1925. otkupio je  Giorgio Benussi i osnovao destileriju i tvornicu likera "Premiata fabbrica liquori e destilleria", nudeći kupcima rakije, refošk i likere kao što su "Amaro", "Maraschino" i "Cremapera".

Međutim, ono po čemu je rovinjska gastroscena prepoznata i što danas čini svojevrsni identitetski simbol tvornice i samoga grada jest - rovinjski pelinkovac koji je  u ovih 100 godina, uz Svetu Eufemiju, TDR i Mirnu, postao jedan od zaštitnih znakova Rovinja, grada koji je prije desetak dana ugledni britanski portal Telegraph, uz još njih desetak od Portugala do Turske, uvrstio u najljepša obalna mjesta u Europi.

Nedavno je, prije četiri mjeseca, nasuprot tvornice u istoj ulici otvorena Kuća rovinjskog pelinkovca, decentan izložbeni i prodajni prostor u kojem su izloženi i ostali Darnini nagrađivani likeri, od Amara do nostalgičnog Ovo Likera, no gdje posjetitelji mogu upoznati proces proizvodnje rovinjskog pelinkovca.

Direktor tvornice Darna Miloš Ladavac

- Ovim  smo prostorom željeli odati počast dugoj tradiciji tvornice likera i proizvodnje pelinkovca, kaže nam u samoj 'kući' direktor Darne Miloš Ladavac.

Nama se posebno sviđaju stare fotografije radnika iz 70-ih godina među kojima je i ona Alesandra Zgrabljića (i danas radnika ove tvornice) ispred stare punionice, koja je danas izložena u 'Kući istarskog pelinkovca'.

Molim vas jedan "rovinjski"

Od 2013. godine Darna izvozi likere u 12 saveznih država SAD-a no, kako veli Ladavac, fokusirani su na istarsko tržište, Primorje i otoke, a prisutni su u velikim trgovačkim lancima po Hrvatskoj, ali i u lancima u talijanskoj regiji Friuli Venezia Giulia, kao i u Njemačkoj i Austriji.

- Amerika voli koktele i tamo su traženi svi naši proizvodi, a upravo je naš teranino bio prvi na američkom tržištu, kaže Ladavac.

Itekako im je tražen Ovo Liker (za koji on posebno ističe tretman svježih jaja u proizvodnji), ali i Kruškovac, Amaro, Orahovac, Bazga, Cofee... 

Pelinkovac poslan u svemir pa vraćen u 850 boca

Domaćini nam pokazuju iz asortimana i primjerak ograničene serije rovinjskog Svemirskog Pelinkovca Darna, koju čine 850 numeriranih boca s potpisom vlasnice.

Prvo je to istarsko piće koje je bilo izloženo djelovanju svemira izvan zaštitnog zemljinog omotača.

Naime, prije tri godine članovi astronomske udruge Vidulini je iz 'svemirske luke Herman Potočnik' (iz dvorišta Industrijsko obrtničke škole u Puli), su putem modificiranih meteoroloških balona podigli letjelice s uzorcima rovinjskog pelinkovca u svemir, točnije na visinu od 42000 metara granice bliskog svemira. Po povratku ti su uzorci vraćeni u drvenu bačvu ispunjenu zemaljskim pelinkovcem, odležavši godinu dana.

Direktor Ladavac naglašava da su u vizualnom osmišljavanju i izgledu Kuće istarskog pelinkovca sudjelovali sugrađani, arhitekt Aleksandar Paris, Studio Tumpić/Prenc i etnologinja Tamare Nikolić Djerić.

U tvornici Darna ističu da rovinjski pelinkovac nastaje prema tradicionalnoj recepturi iz 1925. i pod budnim okom mastera destilera.

- Bazična receptura je tajna, ali je u ovih sto godina, zbog tehnoloških promjena, doživjela minimalne korekcije, dodaje Ladavac.

Stara punionica

Prema toj tradicionalnoj recepturi, maceriran pelin se miješa s brojnim dodatnim aromatičnim biljem. Prirodna boja dobiva se karmelizacijom šećera u specijalnim bakrenim kotlićima.

Vrlo bitan detalj u njegovoj proizvodnji je, kako ističe Ladavac, taj što pelinkovac dozrijeva u hrastovim bačvama,  što mu daje posebnu aromu i kvalitet.

I Ovo Liker je tražen

Pelinkovac se konzumira s ledom i limunom, no mnogi ga kombiniraju s tonikom, a i kao sastojak u raznim koktelima. Sadrži 28 posto alkohola.

Božica Artemida i pelin = Artemisia absynthium

Kao ljekovita biljka, pelin se stoljećima koristi kao antiseptik i lijek za tegobe probavnog sustava. Pelin je velika razgranata biljka, srebrnih listova, karakteristična mirisa i neugodno gorka okusa.

Legenda glasi da je božica Artemida darovala pelin ženama za olakšavanje poroda te je tako i dobio latinsko ime - Artemisia absynthium.

Njegova upotreba bilježi se od doba Rimljana, a često se spominje i u Bibliji. Hipokrat ga je prepisivao kod bolova, amnezije i reumatizma. Pripravci biljke iznimno su ljekoviti ako se daju u pravilnim omjerima, dok u većim dozama pelin ima opojno djelovanje.

U 18. stoljeću pelin je bio omražen kod vlasti jer su ga mnogi zloupotrebljavali za drogiranje.

Slavno halucinogeno piće apsint nije slučajno dobilo ovo ime, već zato što je njegov glavni sastojak pelin, koji mu daje ta svojstva.

Kuća rovinjskog pelinkovca

*