Stručnjaci ponudili odgovore na pitanje "Zašto su nam potrebne pripreme za državnu maturu?"

Tijekom trećeg ciklusa besplatnih priprema za ispite državne mature Sveučilište Jurja
Dobrile u Puli ove je godine organiziralo i okrugli stol pod nazivom Zašto su nam potrebne pripreme za državnu maturu koji je na sveučilištu održan u srijedu, 5. lipnja 2024. godine.

Događaj je bio otvoren za stručnjake, roditelje i širu javnost, a u najvećem broju su se odazvali profesori, gimnazijalci i studenti. Poticaj za organizaciju ovog susreta predstavljala su pitanja koja se odnose na potrebu za dodatnom podrškom maturantima te potrebu za instrukcijama tijekom srednjoškolskog obrazovanja općenito. Zašto redovna nastava nije dovoljna za postizanje dobrih rezultata? Je li stvar u prevelikoj količini gradiva, načinu na koji nastavnici prenose znanje i upravljaju nastavnim procesom ili učenicima koje procjenjujemo danas nesamostalnijima ili nezainteresiranijima?

S druge strane, jesu li pripreme ipak dobre kako bi se usvojeno gradivo ponavljalo, usustavljivalo i tako postiglo bolje rezultate? Imaju li za to svi jednake mogućnosti?

Odgovore na neka od ovih pitanja dobivena su od eminentnih stručnjaka i osoba na ključnim pozicijama u zajednici koji su sudjelovali na ovom okruglom stolu.

Dr. sc. socio. Sanja Horvatić s dugogodišnjem iskustvom rada u procesu organizacije i provedbe državne mature pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, s uvidom u ovu problematiku iz različitih perspektiva, između ostalog i iz one koja osigurava jednake mogućnosti za sve učenike, naglasila je da je koncept ispita državnih matura dobro postavljen.

Smatra također i da su pripreme od koristi, ali ne i da su nužne te da je ispite državne mature moguće proći i redovitim učenjem srednjoškolskog gradiva. Naglasila je da u istraživanjima o prolaznosti na ispitima državne mature istarski srednjoškolci imaju bolje rezultate iz engleskog jezika od ostatka Hrvatske, da s godinama općenito postižu sve bolje rezultate te da su podaci o prolaznosti mature onih učenika koji su pohađali dodatne pripreme nesustavni i nereprezentativni.

Prof. Suzana Poropat - Božac, ravnateljica Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin koja u svojoj školi ima i gimnazijske i strukovne programe pa samim time i širi pregled eventualnih problema vezanih uz temu, istaknula je da smatra da su pripreme dobra ideja za ponavljanje, usustavljivanje gradiva te za postizanje boljih rezultata.

Složila se s dr.sc. Horvatić da je u gimnazijskim i strukovnim programima razlika u satnici u opće-obrazovnim predmetima i da pri tome učenici u strukovnim programima osjećaju da im je potrebna dodatna podrška kako bi imali jednake mogućnosti s ostalim učenicima. Upravo su ovakve priprema dobra pomoć.

Prof. Davor Kliman, ravnatelj Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli, čiji  programi pokrivaju umjetničko područje, a koji ima uvid i iz perspektive vanjskog suradnika predavača na studiju Dizajna i audio vizualnih komunikacija pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, naglasio je da njihovi učenici imaju velik broj sati kada se radi o hrvatskom i engleskom jeziku, a nešto manji kada se radi o matematici. No, usprkos tome prolaznost na ispitima državne mature njihovih učenika vrlo je velika.

Smatra da su pripreme dobre zbog postizanja još boljih rezultata i posebno radi umirivanja učeničkih strahova o neprolaznosti koji su veliki i javljaju se već od početka upisa u srednju školu. Također je naglasio da učenici sami, ali i njihovi roditelji, koji su danas više nego ikad uključeni u obrazovanje svoje djece, trebaju biti svjesni sposobnosti vlastite djece pa tako i u kontekstu izbora studija.

Prof. Ivan Popčević predsjednik Školskog odbora Gimnazije Pula kao najzahtjevnije srednje škole, ali i škole koja najbolje priprema učenike za daljnje obrazovanje, odnosno fakultet naglasio je da u Gimnaziji Pula učenici imaju osigurane pripreme, ali da nakon sedam, osam sati nastave budu umorni pratiti još i dodatnu nastavu. Smatra da pripreme nisu potrebne za sve predmete i da u praksi vide razlike po pojedinim gimnazijskim programima.

Prof. dr.sc. Mirjana Radetić-Paić prorektorica za akademska pitanja, upise i potporu studentima nadovezala se na raspravu i rekla da su na Sveučilištu Jurja Dobrile tome doskočili tako što po prijavi na besplatne pripreme učenici ne moraju predavanja slušati u realnom vremenu već da su im snimljeni materijali dostupni uvijek.

Prof. Jelena Gugić, asistentica na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli koja od samih početaka
predaje na pripremama pri Sveučilištu, a i ovaj ljetni ciklus započeo je njezinim predavanjima, podijelila je svoje iskustvo rada na ovim pripremama. Naglasila je da joj je upravo novina koja je uvedena ove godine značajna iz razloga što su ove godine pripreme organizirane u tri ciklusa, a ne kao i prijašnjih godina, samo u jednom.

U prva dva dijela uspjela je ponoviti s učenicima teorijski dio, a u zadnjem ciklusu posvetiti se konkretnim zadacima. Kaže da djeca koje se uključuju znaju engleski jezik, no da su pomalo nesigurni. Također, vidi prednost u online pripremama jer zahvaćaju veći broj učenika i izvan Pule i Istre pa čak i Hrvatske, koji se na taj način i umrežuju te zajednički odlučuju za studij u Puli jer saznaju i druge važne informacije.

Dora Hodap, studentica Fakulteta prirodnih znanosti i aktivna članica Studentskog zbora
Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli vrlo je zrelo komentirala ispite državne mature, naglašavajući da se još uvijek previše naglasak stavlja na puko memoriranje činjenica i podataka, a oni su generacija koji te iste podatke mogu pronaći za nekoliko sekundi. Naglasila je i nerazmjer u ocjenama obveznih predmeta državne mature i npr. fizike u smislu da se u fizici većinom ne mogu postići više ocjene i da zapravo tko prođe državnu maturu s ocjenom dovoljan jako dobro zna fiziku.

Istaknula je da današnje generacije vrlo dobro znaju engleski jezik. Pohvalila je
inicijativu o organizaciji priprema za ispite državne mature, prije svega zato što su besplatne, a zatim i što su online što bi joj bilo od koristi u vrijeme kad je ona upisivala fakultet. Zahvalila je što Sveučilište sluša prijedloge studenata i pohvalila je svoj Fakultet prirodnih znanosti koji svake godine u ponudu uključuje kolegije koje su željeli i predložili upravo studenti.

Prorektorica za akademska pitanja, upise i potporu studentima prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić koja je moderirala okruglim stolom zahvalila je gostima na sudjelovanju te zaključila ovaj okrugli stol osvrtom da su se na okruglom stolu otvorila i mnoga druga pitanja poput podrške studentima s invaliditetom, uloge srednje škole u poticanju pozitivnog mentalnog zdravlja te pozvala sve zainteresirane učenike da još nije kasno da se uključe na besplatne pripreme koje nudi ovo Sveučilište.

Prijave i upisi u sljedeću ak. godinu 2024./25.

Sve podatke za prijavu i upis u sljedeću akademsku godinu studenti mogu naći u natječaju na mrežnoj stranici. Sve informacije o studijskih programima mogu se pronaći na upisnim stranicama Sveučilišta.

Na prijediplomskoj razini Sveučilište Jurja Dobrile u Puli nudi više od trideset studijskih
programa i smjerova, na kojima je velikim dijelom moguće studirati izvanredno, a dva
programa izvode se potpuno u online obliku bez potrebe dolazaka na sveučilište. To čini nešto manje od 1.200 slobodnih mjesta za prijediplomsku razinu. Prijave su otvorene do 17. srpnja 2024. godine u 13:59 sati, a u natječaju Sveučilišta datumi su dodatnih provjera za pojedine studije koji se provode ranije.