Sutra je Dan ekološkog duga, Hrvatska u dug ušla još 29. svibnja

Dan ekološkog duga, datum kada godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj  godini, ove se godine u svijetu obilježava 2. kolovoza, a Hrvatska je u dug ušla još 29. svibnja.

 „To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti“, istaknuli su u utorak iz WWF Adrije, jedne od najvećih i najuglednijih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.

 Posljedice su, upozoravaju, ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network, međunarodna neprofitna mreža koja okuplja znanstvenike i stručnjake iz 70 svjetskih neprofitnih organizacija  svake godine izračunava Dan ekološkog duga.

  Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan, u zemlje našeg okruženja zakoračio je ranije, u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja, a u Albaniju će stići 3. studenoga.

Živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama

 To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama, navode iz WWF Adrije.  

„U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu“, upozorava Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

 Navodi kako se trend u posljednjih pet godina blago smiruje, no da je teško reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom.

 Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 na 75 posto, pomaknulo ovaj dan 26 dana, 50 postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

„Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije“,  zaključuje Boić Petrač.