Sutra počinje zimsko računanje vremena, moguće promjene u raspoloženju

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata, u nedjelju završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.

Povratkom na zimsko računanje vremena razdoblje više tarife za obračun električne energije je od 7 do 21 sat, dok se po nižoj tarifi obračunava od 21 sat do sedam sati ujutro.

Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti pa će biti manje svjetla u popodnevnim satima.

U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će moći spavati jedan sat dulje.

Nekada je vraćanje na zimsko računanje vremena bilo povezano i s obveznim korištenjem dnevnih ili kratkih svjetala na vozilima, ali je izmijenjenom zakonskom odredbom obvezno korištenje dnevnih svjetala datumski određeno od 1. studenog do 31. ožujka.

Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu primjenjuje više od 100 zemalja a ovisi o njihovom geografskom položaju, u Europskoj uniji su već duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena. 

Europski parlament je u ožujku 2019. godine podržao prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena. Međutim, Vijeće EU nije usvojilo konačnu odluku, pa se praksa pomicanja sata nastavlja.

U Hrvatskoj je regulacija vremena uređena Uredbom Vlade, prema kojoj će zimsko računanje vremena trajati do 30. ožujka 2025. godine, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

Net.hr objavljuje da ideja da se uvede zimsko i ljetno računanje vremena pojavila se u 18. stoljeću, ali je primijenjena tek mnogo kasnije. Prvi ju je predložio Benjamin Franklin 1784. U svom pismu koje je objavljeno u 'Journal de Paris', Franklin je predložio štednju svijeća tako da se ljudi probude ranije ujutro, kada je već svjetlo. Njegova je ideja shvaćena kao šala te nije provedena.

Koncept zimskog i ljetnog računanja vremena uveden je tek 1907. godine. Englez William Willett, graditelj i zaljubljenik u konjički sport, objavio je pamflet pod naslovom 'The Waste of Daylight' u kojem je zagovarao usvajanje ljetnog vremena kako bi se maksimalno iskoristila sunčeva svjetlost i smanjila potrošnja energije.

Ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se maksimalno iskoristili sati svjetla tijekom toplijih mjeseci. Napušta se ujesen kako bi se napravilo mjesta zimskom računanju i omogućila prilagodba prirodnim ritmovima svjetla i tame. No, neke studije upozoravaju na to da promjena vremena ne donosi štednju energije, a u nekim slučajevima negativno utječe na zdravlje. Zbog neprilagođenosti promjeni bioritma i pospanosti događale su se i neke prometne nesreće.

U Hrvatskoj, odnosno - u tadašnjoj SR Hrvatskoj kao dijelu SFR Jugoslavije, sezonsko vrijeme prvi put je primijenjeno 1983. godine.