Život

moja osveta je oprost

Svetvinčenat: Susret 4.000 katolika iz Hrvatske i Slovenije na obljetnicu beatifikacije bl. Bulešića

„Miroslav Bulešić je već prije smrti često doživljavao mržnju prema vjeri. Pomagao je svima koji su bili u potrebi, spašavao ljude iz zatvora i učio vjeronauk djecu koju su zbog vjere ismijavali. Kada su mu mnogi savjetovali da pobjegne u Italiju, odgovorio je ‘da je postao svećenik za narod i da mora ostati među svojim narodom.’ Kada su mu prijetili, govorio je: ‘Ako me ubiju, ubit će me za vjeru i za Boga.’ Svjestan da je u životnoj opasnosti, Miroslav je više puta ponavljao: ‘Gospodine, potpuno ti darujem svoj život za svoje stado. S tvojom milošću i ako me ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, nego ga žudim, naglasio je koparski biskup Jurij Bizjak


 
5 min
Istra24 ⒸFOTO: Manuel Angelini

„Miroslav Bulešić je već prije smrti često doživljavao mržnju prema vjeri. Pomagao je svima koji su bili u potrebi, spašavao ljude iz zatvora i učio vjeronauk djecu koju su zbog vjere ismijavali. Kada su mu mnogi savjetovali da pobjegne u Italiju, odgovorio je ‘da je postao svećenik za narod i da mora ostati među svojim narodom.’ Kada su mu prijetili, govorio je: ‘Ako me ubiju, ubit će me za vjeru i za Boga.’ Svjestan da je u životnoj opasnosti, Miroslav je više puta ponavljao: ‘Gospodine, potpuno ti darujem svoj život za svoje stado. S tvojom milošću i ako me ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, nego ga žudim, naglasio je koparski biskup Jurij Bizjak

U subotu, 28. rujna, u Svetvinčentu je održan IX. susret katolika iz Hrvatske i Slovenije, uz obilježavanje XI. obljetnice beatifikacije bl. Miroslava Bulešića. Geslo susreta bilo je Blaženikovo geslo „Moja osveta je oprost“, najpoznatiji zapis iz njegove Duhovne oporuke. Program je održan na travnatoj površini Žlinja, iza povijesnog kaštela Morosini-Grimani. Okupilo se oko 4000 hodočasnika koji su pristigli s pedesetak autobusa te osobnim automobilima, prenosimo priopćenje porečko pulske biskupije.

 

Hodočasnici su se počeli okupljati već od ranoga jutra, a pred program je započeo u 10 sati.  Pri dolasku na prostor Žlinje hodočasnicima su volonteri iz redova učenika Pazinskog kolegija te franjevački postulanti iz Rovinja dijelili dvojezični liturgijski vodič te prijevod homilije na hrvatski jezik. U pred programu je nastupila folklorna skupina Kulturno-umjetničkog društva Savičenta. Folkloraši su gostima pokazali jedan mali fragment bogate istarske tradicijske baštine glazbe i plesa. Nakon nastupa folkloraša je Ivan Miškulin iz Trviža pozdravio je sve okupljene i vodio kroz pred program.

Pročitan je zatim osvrt o djelovanju slovenskih svećenika u Istri u 20. stoljeću kojeg je napisala Barbara Riman.  Istaknula je općenito različite važne uloge koje su ti svećenici imali u svom povijesnom i društvenom kontekstu, a nekolicinu je spomenula i poimence: Jakova Volčiča, Andreja Benigara, Štefana Ceka, Natala Silvana, Franca Stegla, Franca Šibenika, Jožefa Vidaua, Avgusta Žele, Josipa Grašiča i Rudolfa Zafrana. Osvrt je zaključen citatom iz knjige uspomena vlč. Stefana Ceka koji je bio župnik u Lanišću u vrijeme krvave krizme, te je nakon toga nevin proveo dugi niz godina u najstrožim zatvorima, njegov zapis izvrsno oslikava odnos slovenskih svećenicima prema kolegama i narodu u Istri: „Trudili smo se brzo naučiti hrvatski jezik, voljeli smo ovaj jezik, voljeli smo ovaj jednostavni i plemeniti narod, u hrvatskim svećenicima smo doista vidjeli svoju braću, i bili smo zajedno s njima u školama, tako da smo zaista bili njihovi i oni su bili naši. U svojih dvadeset i osam godina života među Hrvatima ne sjećam se da je ikada bilo napetosti zbog nacionalne pripadnosti“. Potom je Ivan Miškulin predstavio bl. Miroslava Bulešića.

Misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup mons. Ivan Štironja, iz redova hrvatskog i slovenskog episkopata koncelebrirali su: predsjednik Slovenske biskupske konferencije i novomeški biskup Andrej Saje, riječki nadbiskup i metropolita Mate Uzinić, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, varaždinski biskup Bože Radoš, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, celjski biskup u miru Stanislav Lipovšek te porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan. Osim navedenih biskupa koncelebrirali su: dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije Richard Pavlić, generalni tajnik HBK Krunoslav Novak te oko 130 svećenika iz raznih biskupija Hrvatske i Slovenije.

Biskup domaćin, mons. Štironja je, nakon prigodnih pozdrava u svom uvodnom obraćanju rekao: „Okupljeni u ovom svečanom ozračju, slavimo Boga Oca, čiji nas Sin Isus, snagom Duha Svetoga, iz raznih naroda i krajeva danas sabire u jednu obitelj svete Crkve. Zahvalni za prošlost, ozbiljno i odgovorno živimo sadašnjost, okrenuti prema budućnosti, kako bismo nasljedujući Kristov primjer živjeli u miru i ljubavi, zajednički hodeći prema nebeskoj domovini koja nema granica.“

„Zazovimo Božje milosrđe, otvorimo se Božjoj riječi i molimo Gospodina da osobito našu mladež i djecu, kao i sve nas, ovom misnom žrtvom osposobi i osnaži za svakodnevne borbe, da poput naših mučenika bl. Miroslava Bulešića, bl. Alojzija Grozdea, i bl. Francesca Bonifacia, hrabro svjedočimo vjeru u Presveto Trojstvo i živimo vrijednosti svete Crkve koje su snažno utkane u povijest naših krajeva i zemalja, vrijednosti sadržane u Kristovu Evanđelju, a koje sveta Crkva naviješta, vrijednosti bez kojih je nezamisliva europska kultura i civilizacija, kako u prošlosti, tako u sadašnjosti, kao i u budućnosti“, potaknuo je biskup te je zazvao zagovor blaženika, „neka nam naši blaženici i svi nebeski zagovornici, predvođeni Marijom Majkom Crkve, izmole hrabrost u svjedočenju vjere, u življenju iskrene ljubavi prema svim ljudima, ne gubeći nadu osobito u nerijetko teškim kušnjama i izazovima kojih ne manjka ni u ovo naše vrijeme.“

Prigodnu homiliju koparskog biskupa Jurija Bizjaka, koji zbog bolesti nije mogao nazočiti, pročitao je predsjednik Slovenske biskupske konferencije i novomeški biskup Andrej Saje. Biskup je na početku podsjetio na događaj „krvave krizme“, u kolovozu 1947. u Lanišću kada je bl. Miroslav podnio mučeništvo, te na veličanstvenu svečanost njegove beatifikacije u pulskoj Areni 28. rujna 2013. godine.

„S velikom obostranom radošću nastavljamo niz susreta dvaju bratskih naroda koji žele živjeti u miru međusobno i sa svim svojim susjedima“, poručio je biskup Jurij te je nastavio, „Naši susreti izrastaju iz mnogih manjih susreta i događanja koja organiziramo: Spomenut ću susrete pograničnih dekanata Biskupije Poreč i Biskupije Koper, koji se održavaju svake godine i blagotvorno jačaju naše veze i naše poslanje. Vrijedno je spomenuti i suradnju naših arhivara koji čuvaju našu zajedničku povijest i naše zajedničko postojanje. Najmasovniji su, naravno, naši susreti i suradnja na kulturnom i gospodarskom području, na našim brojnim hodočašćima, pohodima i odmorima. Ovako veliko okupljanje, kao što je današnje, doživljavamo po deveti put: Marija Bistrica (2003), Brezje (2005), Trsat (2007), Ptujska Gora (2011), Ludbreg (2014), Stična (2017), Krašić (2019), Beltinci (2022), Svetvinčenat (2024).“

Miroslav Bulešić je već prije smrti često doživljavao mržnju prema vjeri. Pomagao je svima koji su bili u potrebi, spašavao ljude iz zatvora i učio vjeronauk djecu koju su zbog vjere ismijavali. Kada su mu mnogi savjetovali da pobjegne u Italiju, odgovorio je ‘da je postao svećenik za narod i da mora ostati među svojim narodom.’ Kada su mu prijetili, govorio je: ‘Ako me ubiju, ubit će me za vjeru i za Boga.’ Svjestan da je u životnoj opasnosti, Miroslav je više puta ponavljao: ‘Gospodine, potpuno ti darujem svoj život za svoje stado. S tvojom milošću i ako me ti učiniš dostojnim, ne bojim se mučeništva, nego ga žudim, naglasio je koparski biskup Jurij Bizjak, prenosimo iz priopćenja porečko pulske biskupije.


Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.