Svjetska zdravstvena organizacija: Samoubojstva predstavljaju svaki stoti smrtni slučaj u svijetu

Svaka stota smrt u svijetu uzrokovana je samoubojstvom, upozorila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i izrazila žaljenje zbog nedostatka napretka u borbi protiv jednog od glavnih uzročnika smrti kod mladih.

"Samoubojstvo je odnijelo živote oko 727.000 ljudi samo u 2021.", rekla je na konferenciji za novinare Devora Kestel, voditeljica odjela za mentalno zdravlje WHO-a.

U najnovijem izvješću WHO-a se ističe da je sucid jedan od glavnih uzročnika smrti kod mladih u svim zemljama i u svim društveno-ekonomskim kontekstima.

Unatoč globalnim naporima, ostvaren je vrlo slabi napredak u postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda usvojenog 2015. o smanjenju stope samoubojstava za trećinu do 2030. godine.

"Ako se aktualni trend nastavi, smanjenje stope suicida za pet godina bit će samo 12 posto", rekla je Kestel.

Na globalnoj razini, stopa samoubojstava smanjila se za 35% između 2000. i 2021., ostajući stabilna tijekom pandemije covid-19 unatoč porastu faktora rizika, navodi se u izvješću.

Taj pad je zabilježen u svakoj regiji osim u Amerikama gdje je stopa suicida porasla za 17 posto u istom razdoblju.

Gotovo tri četvrtine (73%) samoubojstava događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje živi većina svjetskog stanovništva.

"Sucid je dramatična posljedica određenih problema s mentalnim zdravljem", navodi WHO i ističe da više od milijarde ljudi pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije, a ta brojka raste brže od svjetske populacije.

WHO je posebno zabrinut zbog problema mentalnog zdravlja među mladima, koji su posebno patili tijekom epidemije covida i vrlo su izloženi društvenim mrežama.

"Prilagodbe klinika za mentalno zdravlje predstavljaju jedan od najhitnijih izazova javnog zdravstva", rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Suicid je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi između 15 i 29 godina, nakon prometnih nesreća, tuberkuloze i nasilja, pokazuju podaci WHO-a.

Mentalni poremećaji imaju i ozbiljne ekonomske posljedice: visoke troškove zdravstvene zaštite, ali još veće neizravne troškove, posebno u smislu gubitka produktivnosti, a WHO-u, ističe da samo depresija i anksioznost globalno gospodarstvo koštaju bilijun dolara godišnje.