Ugostitelji u Rovinju: KRONIČNI NEDOSTATAK RADNIKA DOVODI U PITANJE TURISTIČKU SEZONU

Ugostitelji se i ove godine suočavaju s problemom kroničnog nedostatka radnika što dovodi u pitanje rezultate sezone i opstanak struke, pa traže poduzimanje hitnih mjera za njihov spas, poručili su predstavnici ugostiteljskih udruga u petak na konferenciji za medije u Rovinju.

U sklopu gastro manifestacije "Weekend Food Festival", u Rovinju su se u petak okupili predstavnici Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) na skupštini, a pridružili su im se predstavnici iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU) te zagrebačke Nezavisne udruge ugostitelja (NUUZG). Na konferenciji za medije nakon skupštine upozorili su na ogroman problem nedostatka radne snage i ostalo što im otežava poslovanje.

"Od 2016. ugostitelji se pokušavaju izboriti za ravnopravno poslovanje i sada sve to što nam država nije priznala, niti nas je oslobodila raznih nameta, spustila PDV, kao ni uvela sustavno strukovno obrazovanje, dolazi na naplatu, tj. radnika je sve manje i sve ih je teže ili i nemoguće naći u Hrvatskoj i šire. Uz to, nakon dvije godine otežanog poslovanja zbog pandemije i uz ogroman porast cijena energenata i ostalih inputa, uz kroničan nedostatak radnika ne znamo više što i kako, ali znamo da nismo dovoljno konkurentni", kazao je za Hinu predsjednik UUKI-ja Vedran Jakominić.

S ciljem spašavanja sektora, ugostitelji i državnim i lokalnim vlastima predlažu rješenja koja treba provesti bez odgode i bez iznimke, i to spuštanje PDV-a u ugostiteljstvu na 5 posto kao što je u svim usporedivim ekonomijama, ukidanje poreza na potrošnju i svih parafiskalnih davanja, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i dodatni rad, pojednostaviti zakonodavni okvir iznimno otežanog poslovanja. Traže i rasterećenje plaća radnika, povećanje osobnog odbitka i smanjenje poreza na dohodak.

Nazvavši odnos države prema ugostiteljstvu "maćehinskim", smatraju da je upravo takav odnos ugostiteljstvu od kraja 2016. donio takve posljedice da se prikazuju kao "toksična struka" u koju nitko ne želi rado raditi unatoč znatnom povećanju plaća, koje su sada i iznad onih u drugim branšama.

"To više nije problem samo nas, već i ukupne ekonomije, jer u Hrvatskoj je 75 tisuća ljudi formalno nezaposleno a nije zainteresirano za legalan rad. Zašto? Uslijed blokada ne žele primati plaću na račun, budući da s njom ne raspolažu, ipaspas vide u radu na crno i izvan poreznog zahvata", iznio je Jakominić.

Dodao je i da su se problemi uvećali i s radikalnim podizanjem poreznog opterećenja, čime je nanesena šteta koja se ne može sanirati samo kroz vraćanje poreza u funkcionalne okvire. Stoga smatra da je potrebno u potpunosti redizajnirati poslovne i zakonske okvire za olakšanje poslovanja te da je "jedini izlaz dobrohotno postupanje zakonodavca kako bi kroz partnerski odnos postigli željene rezultate i spasili struku".

Uz problem radne snage, ključni problemi za ugostitelje su još i, kako su naveli, nezasluženo loš imidž ugostiteljstva, migracije kadrova uslijed nesigurnosti uzrokovane pandemijom u sigurnije struke i sigurnije države, 'strahovita' sezonalnost velikog dijela turističkog sektora, prenizak osobni odbitak i previsoka porezna stopa na dohodak, apsolutna nestabilnost poslovnog okvira primarno uzrokovanog neadekvatnom reakcijom države na eksploziju cijena energenata te ostalih troškova i sirovina.

Problem je i 'galopirajuća inflacija', ali i uvođenje eura uz plašenje 'zabranom podizanja cijena', što su ugostitelji ocijenili PR-om, koji je neutemeljen u zakonu, a problemi su i nemogućnost investiranja, kronična nelikvidnost u sektoru, nefleksibilno zapošljavanje i onemogućavanje brzog angažmana dodatnih ljudi u trenucima vršnog opterećenja poslovanja, navode ugostitelji.