Vakula upozorio na ekstremno vrijeme: ‘Ostvare li se najvjerojatnije dugoročne prognoze, pripremite se’

“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – i srednja temperatura zraka sljedeća 2 kvartala bit će barem malo viša od prosječne, pri čemu ne treba začuditi ni ako ponegdje opet bude i ekstremna, kazuje meteorolog Zoran Vakula u svojoj preliminarnoj meteoanalizi ožujka i prvog ovogodišnjeg tromjesečja.

Kao i veljača, i ovogodišnji ožujak bio je kojekakav – i kišan i sušan, ponegdje čak i ekstreman, a i po temperaturi zraka među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, mjestimice čak i rekordan. Naravno, takav je i 1. kvartal ove godine, a ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze, podjednaka “meteopriča” se nastavlja, prognozira meteorolog Zoran Vakula u svojoj preliminarnoj meteoanalizi ožujka i prvog ovogodišnjeg tromjesečja.

“Može se zaključiti kako je ovaj ožujak nastavio dugi niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne, i to iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1990. do 2020. godine, koje je najtoplije od kad postoje instrumentalna mjerenja. Štoviše, premda je kumulativno mjesečno trajanje sijanja Sunca bilo prosječno, u mnogima mjestima čak i manje od prosjeka, posebice na Jadranu – odstupanje temperature zraka bilo je zamjetnije, uglavnom od 2 do čak 5 °C iznad prosjeka”, navodi Vakula za HRT.

Stoga je na Zavižanu, primjerice, ožujak bio 4. najtopliji, Dubrovniku i Splitu 3. u nizu najtoplijih, Gospiću, Rijeci i Zagrebu 2., a na Bilogori pokraj Pitomače i Puntijarki, te u Daruvaru, Gradištu pokraj Županje, Krapini, Osijeku, Rabu i Sisku, vjerojatno i još kojegdje – čak i rekordno topao.

Ukupna mjesečna količina oborine bila je znatno manje ujednačena – od uglavnom manjka u odnosu na prosječne vrijednosti u istočnoj Hrvatskoj do viška, lokalno čak i rekordnog, u većini ostalih krajeva. Primjerice, u Osijeku je ovo bio jedan od sušnijih ožujaka posljednjih desetljeća – srećom, ne i najsušniji, a u Zadru nikad kišovitiji, ponajviše zbog za ožujak iznimno velike dnevne količine oborine – od 10. ožujka u 7 sati do 11. ožujka u 7 sati izmjereno je čak 163,6 litara kiše po četvornome metru. A do tada je dnevni rekord za ožujak bio “samo” 67,1 mm oborine. Novi dnevni rekordi dan kasnije su zabilježeni i još ponegdje, primjerice u Krapini, Križevcima i Varaždinu. Srećom, mjesečni rekordi na tim meteorološkim postajama DHMZ-a nisu nadmašeni.

Suša u Osijeku i okolici još je i veća analizira li se dosadašnji dio godine – u prva 3 mjeseca manje oborine u posljednja 2 desetljeća bilo je samo u 1. tromjesečju 2022. godine. Istodobno je u istom razdoblju u Rijeci ovogodišnja količina oborine 4. najveća, iza prvih kvartala 2013., 2014. i 2016. godine. No, po srednjoj temperaturi zraka prva 3 mjeseca ova je godina posvuda 1. ili 2. u nizu najtoplijih, uz odstupanje od prosječne tromjesečne temperature zraka uglavnom za 3-4 °C.

“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – i srednja temperatura zraka sljedeća 2 kvartala bit će barem malo viša od prosječne, pri čemu ne treba začuditi ni ako ponegdje opet bude i ekstremna. No, gdje i kada – ne može se pouzdanije prognozirati. Najveće su šanse za izraženiju iznadprosječnost u travnju, tijekom kojeg će nam sljedećih dana samo prolazno i kratkotrajno osvježiti, a već prema kraju ovog tjedna slijedi novo zamjetnije zatopljenje, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima… Naravno, novi dugoročni izračuni to odstupanje travnja i sljedećih mjeseci još mogu promijeniti…”, navodi Vakula.

“Uobičajeno, prognoze količine oborine još su manje pouzdane. Unatoč tome, možda ne bi bilo loše vjerovati trenutačno povećanoj vjerojatnosti za manjak oborine u trećem kvartalu ove godine te se pokušati pripremiti i prilagoditi na u većini Hrvatske sušnije ljeto, posebice kolovoz”, zaključuje poznati prognostičar.