Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom * Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Puli, Poreču, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom * Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Puli, Poreču, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićnu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Pored vjerskih obilježja, dan Velike Gospe Vrhunac je ljeta, a nakon toga život se polako vraća predsezonskoj normali.
Najbolju ekipu čine golman Slavena Ivan Sušak, desni bek Istre 1961 Moris Valinčić, stoperi Stjepan Radeljić (Rijeka) i Filip Uremović (Hajduk), lijevi bek Roko Jurišić (Osijek), u veznom redu Toni Fruk (Rijeka) i Martin Baturina (Dinamo), na krilima Mateo Lisica (Istra 1961) i Alen Grgić (Slaven Belupo), te napadu Sandro Kulenović (Dinamo) i Marko Livaja (Hajduk)
Svim vojnicima i vojnikinjama čestitao je Dan Hrvatske vojske, koji se obilježava u srijedu
Selak Raspudić navela je da se planom javne nabave koji je izradio Možemo predviđa da će u 2025. godini biti potrošeno 150.000 eura za analizu dodatne naplate novih parkirališnih mjesta. "Od građana se očekuje da iz svog džepa plate analizu kojom će im se dodatno naplatiti ono što već koriste", rekla je, dodavši da gradonačelnik Tomislav Tomašević, iako nije izgradio nova parkirališta, planira naplatiti postojeća
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
