Novousvojeni Zakon o obveznim osiguranjima u prometu osuvremenit će i razviti sustav koji štiti vlasnike vozila odnosno oštećenike u prometnim nesrećama, objavljuje danas Novi List. Vijest su poručili su prošlog tjedna iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) podsjećajući javnost da pojedine servisne radionice često pokušavaju previše naplatiti popravke i dijelove.
Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković istaknuo je da hrvatski osiguravatelji godišnje sklope više od 2,7 milijuna ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti te da se svake godine riješi više od 130 tisuća odštetnih zahtjeva.
Ujedno, domaći osiguravatelji svake godine isplaćuju više od 220 milijuna eura samo u segmentu automobilske odgovornosti, dok je zanemariv broj sudskih postupaka i predstavki regulatoru.
Prema podacima HUO-a udio premija osiguranja od odgovornosti za upotrebu vozila čini relativni najviši udio od vrsta polica osiguranja – 25,48 posto u odnosu na primjerice životna osiguranja (16,76 posto). Uz to, kasko osiguranje treće je po zastupljenosti s udjelom od 12,51 posto u odnosu na sve ostale premije osiguranja. Pauković je kritičan prema dosadašnjoj praksi servisera.
Obmanjivanje javnosti
Pojedine grupacije servisnih radionica obmanjuju javnost navodeći nepostojeće zakonske odredbe koje mogu pogrešno informirati potrošače. Naime, jedine strane u tom odnosu koji se temelji na izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete su oštećenici i osiguratelj koji moraju postići sporazum oko osnovanosti i visine štete, a to svakako nije servisna radionica, napominju u HUO-u.
Iz Hrvatske udruge auto struke (HUAS) pak smatraju da je zakonodavac stao na stranu potrošača, ali i servisera automobila jer je nakon 15 godina uskladio zakon s pravnim stečevinama EU-a.
HUAS smatra da će osiguravatelji novim zakonom imati manje ovlasti jer osiguranja više neće moći sama procjenjivati i određivati koliko će stajati sat rada u servisu i diktirati gdje će se automobili popravljati. Od 2024. godine, priznavat će se satnice servisa, a ne one nametnute od samo 13 eura koje se nisu mijenjale desetljećima.
U konačnici to znači da se nakon sudara više neće prvo ići osiguravatelju već u servis jer će i serviseri moći raditi procjene štete i to po svojim cijenama, a ne prema nametnutom cjeniku. HUAS ističe da je izmijenjenom regulativom implementirano pravo oštećenika na neovisnu procjenu i mogućnost da priloži ponudu servisne radionice koju samostalno odabere.
Detaljno reguliranje
U Zakonu smo uspjeli promovirati veća prava potrošača, ali i to da se autoservisna struka počne napokon cijeniti. HANFA kao regulator osiguravatelja morat će donijeti još jedan propis kojim će detaljno regulirati postupanje osiguranja kod obrade šteta, navode iz udruge automobilske struke.
Stručnjaci s područja osiguranja vjeruju da će neizbježno doći do povećanih cijena premija obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
Širi se zona odgovornosti na zaštitu trećih osoba i površina na kojima se dosad pokriće osiguranja nije pružalo, a riječ je o parkirališnim prostorima, garažama i slično. Prema podacima MUP-a lanjske 2022. zabilježen je porast broja prometnih nesreća u odnosu na ranija razdoblja. Evidentirano je ukupno 32.561 prometnih nesreća, što je 3,5 posto više u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Nastradalo je ukupno 13.604 osoba, što je porast od 11,4 posto u odnosu na 2021. godinu.
U 2022. ukupno je poginulo 275 osoba, a ozlijeđeno je 13.329 osoba. Usporedbe radi, u odnosu na 2009. godinu broj poginulih je više nego prepolovljen (548 u 2009.) i znatno je smanjen broj ozlijeđenih (21.923 u 2009.). Prema podacima Centra za vozila Hrvatske prosječna starost voznog parka u RH u blagom je rastu te za 2022. godinu iznosi 14,6 godina. Još uvijek se pokazuje da je, u odnosu na 2009., vozni park otprilike 3,5 godina stariji.
Prosječna starost osobnih vozila za 2022. iznosi 13,3 godine, dok je u 2009. iznosila 10,3 godine. U Hrvatskoj s 3,87 milijuna stanovnika lani je evidentirano 2.283.672 vozača što je najmanji broj od 2011. godine (2.250.877). S druge pak strane do kraja prošle godine registrirano je bilo 2.398.667 motornih vozila, najviše ikad. Lani je zabilježen i najveći broj svih vozila na 1.000 stanovnika u promatranom razdoblju od 2009. godine – ukupno 620, te osobnih vozila – 475.
Nepoštena praksa
U Hrvatskoj godišnja šteta od prevara u osiguranju kreće se u rasponu od 33 do 40 milijuna eura, a tu cijenu plaćaju pošteni klijenti jer je onda njihova premija viša, upozoravaju iz HUO-a ističući da su prevare u osiguranju globalna pojava protiv koje se bore nacionalna zakonodavstva, ali i europska. Druge vrste prevara koje su često ispod radara tiču se interesa samih vozača nakon nezgoda ili neočekivanog kvara na vozilu, a događaju se u pojedinim autoservisima.
Stručnjaci Autoportala, koji su u kontaktu sa svojim korisnicima, nabrojili su više takvih nepoštenih praksi koje idu nauštrb džepa oštećenika. Jedna od najčešćih prevara jest situacija kada neodgovorni serviser naplati ugradnju originalnih dijelova na vozilu, a ugradi »neoriginalni« zamjenski dio.
Razliku između originalnog i zamjenskog dijela može otkriti samo stručnjak, pa je vozačima povremeno preporučljivo promijeniti ovlaštenog servisera, čak i ako je iz iste mreže. Ako se kupuju originalni dijelovi izvan službene mreže također je potreban dodatan oprez. Lako se može naletjeti na krivotvorinu, bilo da se radi o dijelu karoserije, bilo sklopu ili tekućini.
Ugradnja tvornički repariranih dijelova, uz davanje staroga (posebno kod turbopunjača, visokotlačnih pumpi i alternatora), česta je i opravdana procedura, jer se radi o dijelovima izvorne kvalitete. No, takvi su dijelovi upola jeftiniji i ugrađuju se isključivo uz dogovor i pristanak vlasnika. Preporuka je stručnjaka da se vlasnik vozila prethodno na više adresa raspita o cijeni novih i repariranih dijelova.