Život

Provjerite jeste li među njima

Veliki broj umirovljenika ne mora plaćati dopunsko osiguranje

Gotovo 200.000 umirovljenika oslobođeno je plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja na temelju mjesečnih prihoda manjih od 379,49 eura po članu obitelji, odnosno 475,12 eura za samce. Ipak, ta je brojka tek odnedavno u porastu, nakon što je godinama sve više korisnika mirovina zbog usklađivanja ostajalo bez ovog prava. Iz HZZO-a kažu kako udio umirovljenika u policama na teret proračuna raste


 
3 min
Istra24
Pixabay

Gotovo 200.000 umirovljenika oslobođeno je plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja na temelju mjesečnih prihoda manjih od 379,49 eura po članu obitelji, odnosno 475,12 eura za samce. Ipak, ta je brojka tek odnedavno u porastu, nakon što je godinama sve više korisnika mirovina zbog usklađivanja ostajalo bez ovog prava. Iz HZZO-a kažu kako udio umirovljenika u policama na teret proračuna raste

Zahvaljujući povećanju prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, ali i njegovu usklađivanju, sve više umirovljenika ne mora plaćati ovu policu. Krajem prošle godine, na teret državnog proračuna plaćala se polica za 566.022 građana.

Na temelju prihoda, plaćanja ih je oslobođeno 297.416, a među njima je nešto manje od 200.000 umirovljenika. Taj je podatak krajem prošle godine u Saboru iznio saborski zastupnik Silvano Hrelja, a mi smo u HZZO-u provjerili kako se broj umirovljenika stvarno kretao posljednjih godina, piše mirovina.hr.

Prihod po članu obitelji 379,49 eura, za samca 475,12

Cenzus prihoda za besplatnu policu povećao se posljednji put u studenom. Trenutno on iznosi 379,49 eura mjesečno po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini, a za samce 475,12 eura. Povećanje iznosa od 48, odnosno 60 eura u odnosu na prethodni cenzus zasigurno je povećao broj korisnika oslobođenih plaćanja, među kojima su brojni umirovljenici samci. Međutim, usklađivanjem rastu i mirovine pa je zapravo povećanje cenzusa nužno kako ne bi došlo do pada broja korisnika, pogotovo među starijom populacijom s ispodprosječnim mirovinama.

IZ HZZO-a nam nisu dostavili brojke za ovu i prošlu godinu, ali pohvalili su se sve većim udjelom umirovljenika među korisnicima besplatnih polica.

– Udio umirovljenika koji ostvaruju pravo na policu na teret sredstava državnog proračuna na temelju prihodovnog cenzusa je u stalnom porastu. U 2018. taj udio je iznosio 28,55%, u 2019. iznosio je 30,79%, u 2020. godini 31,83%, u 2021. godini 33,69%, a u 2022. je bio 35,88%, kazali su nam iz HZZO-a.

Međutim, stvari nisu toliko jednostavne, jer veći udio u ukupnom broju onih koji policu dopunskog ostvaruju na teret proračuna, ne znači ujedno i veći broj umirovljenika. Naime, ukupan broj korisnika se smanjivao, jer se godinama ranije cenzus nije mijenjao.

Čak 9.291 polica manje za umirovljenike nego u 2018.

Tako je u 2018. bilo 407.211 aktivnih polica na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu, od čega 116.254 polica koje koriste umirovljenici. Godinu kasnije bilo je 336.700 besplatnih polica, od čega 103.675 polica koje koriste umirovljenici. U 2020. opet značajan pad korisnika na samo 285.693 besplatnih polica prema prihodovnom cenzusu, od čega 90.947 koje koriste umirovljenici. Srećom, cenzusi su počeli rasti pa tako i broj umirovljenika koji ne mora mjesečno izdvajati 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje.

–  U 2021. broj umirovljenika koji ostvaruju pravo na policu na teret državnog proračuna po prihodovnom cenzusu iznosio je 95.569, a 2022. je porastao na 106.963. Iz navedenog je vidljiv trend povećavanja broja umirovljenika. Podatke za 2023. godinu još ne možemo dostaviti, dodatno su nam rekli iz HZZO-a.

Vidljivo je ipak da smo u 2022. godini imali čak 9.291 umirovljeničku besplatnu policu manje nego u 2018. godini. Ako je vjerovati Hrelji na riječ, brojka je u prošloj godini bila znatno veća, a taj bi se trend trebao nastaviti i dalje. Kao i kod ostalih prava, ono se ne događa po automatizmu, nego se umirovljenici moraju sami prijaviti u HZZO kako bi bili oslobođeni plaćanja.


Nastavite čitati

Državna tajnica o susretu Kekina i Jelavića: Policija nema elemenata za postupanje

''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović

Kekin (Možemo): Prošli smo prljave kampanje, ali ovakve se stvari nikada nisu događale

'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.