Vruće je: u Hrvatskoj treći dan zaredom maksimalna satna potrošnja struje

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) treći dan zaredom bilježi maksimalnu satnu potrošnju električne energije - novi rekord ostvaren je jučer, 17. srpnja i iznosio je 3.361 megavatsat (MWh) u 20. satu, objavio je u četvrtak HOPS.

U HOPS-u za danas, 18. srpanj predviđaju dnevnu potrošnju od 67.781 MWh, uz predviđeni maksimum 3.225 MWh u 19. satu.

Inače, napominju, najveća potrošnja električne energije ostvaruje se u radnom tjednu, dok tijekom vikenda vršna opterećenja često ne prelaze 3.000 MWh.

"Raspoloživost prijenosne mreže je na visokoj razini te, za sada, nema problema u opskrbi električnom energijom. Hrvatski operator prijenosnog sustava, u suradnji s europskim operatorima prijenosnih sustava, vodi elektroenergetski sustav s ciljem sigurne i pouzdane opskrbe svih kupaca električnom energijom", ističu iz HOPS-a.

U priopćenju objavljenom na internet stranicama HOPS-a se podsjeća kako je vođenje elektroenergetskog sustava jedna od usluga HOPS-a koja podrazumijeva planiranje, nadzor i upravljanje u stvarnom vremenu te analizu rada hrvatskog elektroenergetskog sustava (EES-a).

HOPS provodi koordinaciju planiranja potrošnje i proizvodnje električne energije; koordinaciju uvoza, izvoza i svih drugih oblika razmjene električne energije; koordinaciju proizvodnje i prijenosa električne energije, te opskrbe kupaca električnom energijom; mjerodavan je i odgovoran za uklopna stanja jedinica prijenosne mreže 400 kilovolta (kV), 220 kV i 110 kV.

Prema vremenskom opsegu planiranja rada EES-a razlikuje se dugoročno, srednjeročno i kratkoročno planiranje, navode iz HOPS-a, uz detaljnije obrazloženje svakog od tih planiranja.

Tako uz ostalo objašnjavaju kako kratkoročno planiranje obuhvaća pripremu tehničkih podloga za operativno vođenje EES-a za sljedeći dan, izdavanje suglasnosti o tehničkoj izvodljivosti tržišnog plana i sklopnih operacija u mreži te izradu plana rada sustava. Plan rada sustava podrazumijeva provjeru kriterija sigurnosti u danima prije provedbe plana i samu provedivost takvog plana u realnom vremenu uzimajući u obzir procjenu opterećenja sustava, raspodjelu proizvodnje konvencionalnih i obnovljivih elektrana, te iznos uvoza i izvoza na granicama RH.

Ovakva i sva druga moguća ograničenja, proizvodnje, prijenosa ili opskrbe energijom, kao i prijedlozi korektivnih mjera sastavni su dio plana rada sustava. Time se prepoznaju i stavljaju na raspolaganje sve korektivne mjere, a možebitne posljedice na sigurnost pogona svode na najmanju moguću mjeru, objašnjava se uz ostalo u priopćenju.