Ova linija ručnih satova osmišljena je s plemenitom i jasnom svrhom: učiniti automatske satove dostupnima svima, te pružiti svima kvalitetne i dugotrajne satove. Ishod je nadmašio očekivanja: iako nije luksuzna marka, japanski je Seiko svejedno postao jedan od najvažnijih brendova u svijetu ozbiljnog urarstva i koji kupcu nudi najbolji omjer između uloženog i dobivenog * Nema ozbiljnog kolekcionara koji u svojoj kolekciji nema barem jedan Seiko 5
Ova linija ručnih satova osmišljena je s plemenitom i jasnom svrhom: učiniti automatske satove dostupnima svima, te pružiti svima kvalitetne i dugotrajne satove. Ishod je nadmašio očekivanja: iako nije luksuzna marka, japanski je Seiko svejedno postao jedan od najvažnijih brendova u svijetu ozbiljnog urarstva i koji kupcu nudi najbolji omjer između uloženog i dobivenog * Nema ozbiljnog kolekcionara koji u svojoj kolekciji nema barem jedan Seiko 5
Pripadnici generacija rođenih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća sigurno se sjećaju kako je sve do trenutka prelaska na tržišnu ekonomiju izbor satova u našoj zemlji bio vrlo ograničen. U bivšoj Jugoslaviji najčešće su se prodavale sovjetske marke Raketa, Poljot, Strela i Vostok, stoga se s cijelog Balkana odlazilo u Trst, gdje su se uglavnom kupovali jeftiniji švicarski satovi Darwil (pulska grupa Idijoti je za kritiku kapitalizmu izašla s pjesmom naslova „Darwil“) ili Omikron, netko si je možda mogao priuštiti kvalitetniju Doxu, samo rijetki satove prestižnih marki Longines ili Omega.
Tek krajem osamdesetih, dok je još trajalo doba socijalizma, na domaćem tržištu pojavljuju se i digitalni kvarcni satovi, Casio, Citizen ali i Seiko, japanski brend koji je svojim modelom Seiko Quartz Astron prvi na svijetu proizveo kvarcni sat, ali koji je također vrlo važan u svijetu mehaničkih satova, dakle onih satova koji su zaljubljenicima jedini pravi satovi.
Foto: Darwil i Omikron zbog kojih smo išli u Trst
Mehanički sat je instrument koji može opisati protok vremena kroz kretanje zupčanika koji su smješteni u njegovom kućištu, a čije je kretanje omogućeno zahvaljujući navijanju pogonske opruge; navijanje opruge može biti ručno, preko krunice koja viri izvan kućišta (tada imamo mehaničke satove na ručno navijanje), ili automatsko, odnosno pomicanjem zgloba koje kinetičkom energijom omogućuje (p)okretanje rotora koji navija pogonsku oprugu (u tom slučaju riječ o mehaničkim automatskim satovima). Dakle, nema baterije, nema solarne energije, nema električnog punjenja.
Foto: Mehanizam (kalibar) kod mehaničkog sata
Kvarcni sat radi drugačije; mali kvarcni kristal, zahvaljujući elektricitetu kojeg dobiva od baterije, oscilira brzinom (u prosjeku 32.768 puta u sekundi) koju drugi mehanizmi (mehanički ili elektronski) unutar samog sata prilagođavaju s ciljem prikazivanja vremena. Kvarcni kristal u biti obavlja funkciju koju u mehaničkom satu odrađuje oprugom pogonjena nemirnica, odnosno balansni kotačić („motor“ koji regulira vrijeme) koji oscilira naprijed-nazad stalnom (konstantnom) brzinom. Svakim pokretom nemirnice mehanička poluga u mehaničkim satovima pokreće zupčanike u jednom smjeru, što pomiče kazaljke sata unaprijed stalnom brzinom.
Foto: Kvarcni mehanizam
Vrlo je lako je odrediti o kojem je satu riječ, dovoljno je promatrati kretanje sekundne kazaljke: kod mehaničkog je to kretanje fluidno, kontinuirano (premda je riječ o sitnim, nevidljivim, pojedinačnim pomacima čija brzina ovisi o frekvenciji nemirnice), dok se kod kvarcnog sata prijelaz iz sekunde u sekundu događa jasno vidljivim trzajima.
foto: Osnovna razlika između mehaničkog i kvarcnog sata je u izvoru energije
Ove se godine obilježava 60. obljetnica jednog od legendarnijih satova ikada, a to je ikonski Seiko 5. Griješeći, u vrijeme bivše Jugoslavije mnogi su imali dojam da je Seiko marka visoke klase i stavljali su je uz bok sa švicarskim Zenith, Omega, Longines, Tag Heuer, Breitling, Rolex. No ipak to nije tako.
foto: Seiko 5 6309-510 A "Railway" iz 1981.
Seiko si je u šezdesetim godinama postavio misiju postati popularan brend koji možda ne pruža vrhunsku izradu, mehanizme koji nisu su oku lijepi (premda ima tu i izuzetka), ali koji nudi odličnu kvalitetu dostupnu svima. Ishod je nadmašio očekivanja: iako nije luksuzna marka, Seiko je svejedno postao jedan od najvažnijih brendova u svijetu ozbiljnog urarstva i koji kupcu nudi najbolji omjer između uloženog i dobivenog. I to prvenstveno s modelima Seiko 5.
Foto: Seiko 5 Railway Time Automatic 7S26-3160 - NS398KS5
Kako bi se bolje shvatilo položaj Seika unutar urarskog mikrokozmosa, valja napomenuti da prema načinu izrade (obrtničko, industrijsko, kućni “in house” il preko vanjskih dobavljača), kvaliteti i drugim pa i nematerijalnim razlozima (percepcija kod kupca, povijest, čak i marketinško pozicioniranje), a visokoj kvaliteti doprinose još antimagnetizam, točnost, sustavi koji čuvaju satove od udaraca i mnogo toga, kad je riječ o prestižnim i izvrsnim satovima, mogu se identificirati tri osnovne razine, iako je priča dosta složenija.
Vrhunsko urarstvo, ono koje se ponekad naziva obrtničkim, premda to više nije, i koje proizvodi nekoliko primjeraka godišnje koji koštaju desetke ili čak stotine tisuća eura, uključuje brendove koji su većini nepoznati: Voutilainen, Vincent Calabrese, F.P. Journe, nekada i Breguet koji je odavno izgubio svoj prestiž i sada liječi rane unutar grupacije Swatch o kojoj ćemo kasnije.
foto: Hiperluksuzni satovi Breguet, Voutilainen i Journe
Korak niže susrećemo svijet luksuznih satova koji je izrodio ikonske modele kao što su Nautilus, Calatrava i Sky Moon Tourbillon (Patek Philippe), Royal Oak i Code 11.59 (Audemars Piguet), 222 i Overseas (Vaucheron Constantin).
Sve ove tri kuće, kojima bi se mogli pribrojitiA. njemački Lange & Söhne, H.Moser & Cie i Parmigiani, u svojim katalozima imaju mnoge druge izuzetno vrijedne i poznate satove s važnim komplikacijama (funkcijama) kao što su vječni kalendar, mjesečeve mijene, kronometar, indikator rezerve snage.
Valja napomenuti da su modeli Royal oak (1972.), 222 (1975.) i Nautilus (1976.), djela briljantnog dizajnera Geralda Gente koju je uvođenjem metalne narukvice koja je integriranja u kućište izazvao prvu pravu revoluciju u estetici ručnih satova. S Nautilusom je pak uveo vodonepropusnost čak i kod elegantnih satovima i satova koji nisu ronilački (diver). U ovoj se kategoriji kataloške cijene kreću okvirno od 20.000 eura pa i na (puno) više. Za Nautilus treba danas izdvojiti preko 100.000 eura.
foto: Genijalni dizajner Gerald Genta - foto: www.thewatchcompany.com
Treća razina prestižnih satova pripada industrijaliziranom vrhunskom urarstvu, ono koji nudi satove čije se osnovne cijene kreću između 5 i 15 tisuća eura (ali, ovisno o trenutku na tržištu, dostupnosti i materijalima, pogotovo ako je riječ o zlatu, platini i dekoracije dijamantima, one mogu biti i znatno veće) i koje uključuje najpoznatije „skupe“ brendove, sve redom švicarske: Rolex (sa svojim kultnim modelima Datejust, Daytona i Submariner) i sestrinski brend Tudor (Black Bay i Pelagos), Omega (Seamaster, Speedmaster, Constellation), Tag Heuer (Monaco, Carrera), Zenith (El Primero kronografi), Breitling (Navitimer i Chronomat), Cartier (Tank i Santos), Jaeger-LeCoultre (Reverso), IWC (Ingenieur), Longines (Flyback, legendarni kronografski kalibar 13ZN, Lindbergh, Legend Diver, Conquest, Spirit, Admiral, Flagship), Blancpain (proizvođač prvog ronilačkog sata, Fifty Fathoms, s rotirajućim okvirom – bezel), ali i izvorno talijanski Panerai (Luminor i Radomir), i njemački Glashütte i Junghans. Toj se grupi nedavno pridružio i Bulgari čiji je “Octo Finissimo Ultra”, debljine samo 1,8 mm, službeno najtanji sat na svijetu (proizvedeno 10 primjeraka po cijeni od 400.000 eura svaki).
foto: Cartier Tank, Panerai Luminor i Rolex Subariner
Iz ovog sažetka ispada da druge ostale poznate marke kao što su Tissot, Mido, Rado, Casio, Bulova, Citizen, Eterna, Eberhard, Hamilton, Certina, Fortis, Zodiac, Seiko i mnogi drugi ipak ne spadaju u vrh urarstva. Povremeni izuzetak je upravo grupacija Seiko koja sa svojim pod-brendovima Grand Seiko, Credor i Galante ipak, i to uspješno, teži ga luksuzu.
U ovom članku pišemo o ozbiljnom urarstvu, nipošto o pametnim satovima (smartwatches nisu samo satovi, već ručna računala), a niti o vrlo popularnim fashion watches, modnim satovima (Daniel Wellington, Fossil, ili drugi satovi koji su usputna sredstva komunikacije raznih modnih brendova kao što su Armani, Trussardi, Timberland, Calvin Klein i mnogi drugi) koji se prodaju po visokim cijenama (od 80 do 300 eura) iako ih pokreću beznačajni kineski (japanski, ako je sreće) kvarcni mehanizmi koji ne koštaju više od 5 eura.
A o brendovima poput nekad prestižne Invicte koja je maksimalno industrijalizirala proizvodnju mehaničkih satova, smanjivši njihovu kvalitetu, te počela svaštariti s estetikom, da i ne govorimo. Određenu ozbiljnost Invicte spašavaju samo serija Pro Diver i nedavna akvizicija solidnog švicarskog brenda Glycine.
Foto: Swatch satovi
Swatch, koji nipošto nije ni vrhunski a niti luksuzni sat, koji košta relativno malo i čiji proizvođač rijetko nudi mehaničke satove preferirajući jeftinije kvarcne satove, ipak zaslužuje posebnu pažnju. U 1980-ima, sa svojim posebnim dizajnom, svojim obraćanajem prvenstvo mladima, Swatchevi su postigli veliki uspjeh kod kupaca, što je omogućilo njihovom osnivaču Nicolasu Hayeku prikupljanje novca kojim je doslovno spasio tradicionalno švicarsko urarstvo.
Naime, uvođenjem kvarca, 1969. godine, koji je omogućio proizvodnju preciznijih i znatno jeftinijih satova od mehaničkih te, počevši od sredine sedamdesetih, njihovom velikom komercijalizacijom japanskih kuća Seiko, Citizen i Casio, koje je tržište na široko prihvatilo, švicarsko tradicionalno mehaničko urarstvo doživjelo je vrlo oštru, gotovo smrtnu krizu i mnoge su marke bankrotirale (uključujući i "naš" Darwil) ili su došle na rub zatvaranja.
Foto: Legendarni digitalni satovi Casio A 168 WA i Seiko M354 5019
Hayek je kupio i ponovno pokrenuo mnoge od tih marki i sada njegova Swatch grupa udružuje 14 brendova uključujući vrlo poznate Omega, Longines, Breguet, Tissot, Certina, Rado, Hamilton, Blacpain, Glashütte, te tvornicu mehanizama ETA. Na tržištu se suočava sa zakladom Hans Wilsdorf (Rolex i Tudor), grupacijom Richemont (Cartier, Van Cleef & Arpels, Piaget, Vacheron Constantin, Jaeger-LeCoultre, IWC, Panerai, Chloé i Montblanc), grupom LVMH , (Zenith, Hublot, TAG Heuer i Bulgari) i, naravno, japanskim grupama Seiko- Epson (Seiko, Grand Seiko, Credor, Galante, Orient) i Citizen (Citizen, Bulova, Alpina i tvrtka za proizvodnju satnih mehanizama Miyota).
Foto: Jaeger Le Coultre Reverso, Zenith El Primero i Longines Zulu Time GMT
No, vratimo se na Seiko. Iako se ne pojavljuje među luksuznim markama, japanska je tvrtka ostavila temeljni pečat u povijesti urarstva.
Satovi, kao što se mogu razvrstati prema načinu iščitavanja vremena (analogni i digitalni), prema mehanizmu (mehanički na navijanje, automatski mehanički, električni, kvarcni, hibridni, solarni) mogu se podijeliti i prema vrsti.
Tako nalazimo uglavnom tanke i jednostavne (tj. bez previše komplikacija) elegantne satove ili dress watch (Patek Philippe Calatrava, Cartier Santos i Tank, Omega Constellation i De Ville , ali i pristupačniji i izvrsni Nomos Tangente, "Bauhaus sat" Junghans Max Bill i Orient Bambino),
Foto: Elegantni satovi Nomos Tangente, Patek Philippe Calatrava i Orient Bambino
Zatim su tu elegantno-sportski satovi (Patek Philippe Nautilus, Audemars Piguet Royal Oak, Rolex Day Just, ali i odlični i jeftiniji Tissot Gentleman i PRX ili Aikon Mauricea Lacroixa.)
Foto: Elegantno-sportski satovi Tissot PRX, Rolex Date Just i Aikon Maurice Lacroix
Posebnoj kategoriji satova pripadaju diveri, odnosno ronilački satovi među kojima se ističu Rolex Submariner, Omega Seamaster, Doxa Aqua-Lung i Tudor Black Bay i Pelagos, Panerai Luminor, Longines Hydroconquest, Tag Heuer Aquaracer ali i pristupačniji Squale 1521, Tissot Seastar, Mido Ocean Star, Bulova Oceanographer, Citizen Promaster i Vostok Amphibia i još stotine modela u proizvodnji starijih etabliranih kuća ali i novijih nezavisnim proizvođača – mikrobrendova.
Foto: "Diveri" Vostok Amphibia "Scuba Dude", Omega Seamaster 330, Citizen Promaster i Doxa Sub 600T
Konačno, postoje pilotski satovi (Breitling Navitimer, Zenith, IWC, Bulova, Laco, „dirthy dozen“ i „fliegeri“ raznih marki) i vojni terenski satovi – field watches (Rolex Explorer, Revue Sport, Hamilton Khaky field), čija vrijednost raste ako nose gravirani broj dodjele vojncima za vrijeme rata.
Foto: Njemački pilotski Laco flieger i Sinn te, u sredini, "field watch" Hamilton Khaki
Ponekad, zbog uspjeha modela, i neke funkcije vremenom postaju vrstom sata. To se desilo s funkcijom GMT (Greenwich Mean Time) koja omogućuje satu da s jednom kazaljkom više i pokretnim okvirom istovremeno pokazuje drugo pa i treće vrijeme na planetu, odnosno vrijeme u drugim vremenskim zonama.
Premda su neka istraživanja počela i mnogo ranije, prvi je GMT sat razvio Rolex 1954. i to za potrebe pilota nekada velike američke aviokompanije PAN AM koja je tada uvodila prekoceanske letova, što znači preko nekoliko vremenskih zona. Najpoznatiji su modeli Rolex GMT Master, Breitling Navitimer i Omega Flightmaster, no danas i druge etabliranje kuće (Frederique Constant, Hublot, Montblanc, Mido) ali i mikrobrendovi (Venezianico, Christopher Ward, Trasca, Formex, Baltic) koje nude GMT satove po pritupačnijim cijenama. Najviše i vole ljudi koji dosta putuju.
Foto: GMT satovi GMT Master, Mido Ocean star GMT i Breitling Navitimer
Moglo bi se i reći da je i kronometar, točnije kronograf, od funkcije donekle postao i vrstom sata čiji su najveći predstavnici Rolex Daytona, Carrera Monaco, Omega Speedmaster i Breitling Chronomat.
Foto: Rolex Daytona kojeg je proslavio Paul Newman, Bretling Chronomat i Tag Heuer Carrera
A gdje je u svemu tome Seiko? Nema spora o tome da je tijekom svoje duge povijesti, koja je započela u Tokiju 1881., Seiko proizveo kapitalne satove u svakoj od navedenih vrsta satova: popis bi bio jako dug, pa je dovoljno spomenuti prvi automatski kronograf 6139 i kronografe koji su uslijedili (Speedtimer, Pogue, Panda), kultne ronilačke satove 62MAS, “Captain Willard”, Marinemaster, Turtle i SKX, elegantne Gand Seiko, King Seiko, Gyro Marvel, Seikomatic, pilotski sat Seikosha Tensoku, poznatiji kao “Kamikaze”, vojni fieldwatch Alpinist.
Od elegantno-sportskih satova posebno se ističu Sarb 033 i, naravno, kultni Seiko 5. K tome, u samoj seriji Seiko 5, pored dominantih klasično elegantno-sportskih satova, nastali su uspješni modeli koji pripadaju svim ostalim vrstama satova, od divera do kronografa, od pilotski do field satova. Nema ozbiljnog kolekcionara koji te Seikove modele nema u svojoj kolekciji.
Foto: uspješni Seiko modeli Panda, Alpinist i kronograf Pogue
Osim toga, Seiko je prvi došao do mnogih novina koje su promijenile povijest urarstva. Dovoljno je prisjetiti se da je 25. prosinca 1969. god. Seiko predstavio "Seiko Quartz Astron", prvi kvarcni sat na svijetu, 1973. uslijedio prvi kvarcni sat na svijetu sa šesteroznamenkastim LCD-om (kalibar 0614), 1975. prvi digitalni kvarcni sat na svijetu s kronografom: model 0634 mogao je registrirati vrijeme do 1/10 sekunde i imao je funkciju dijeljenja. Također je uključivao unutarnje svjetlo. Te iste godine, Seiko je proizveo prvi ronilački s kućištem od titana. Godine 1984. Seiko je izmislio prvi sat na svijetu s računalnim funkcijama, model UC-2000.
Foto: Prvi kvarcni sat Seiko Astron i prvi LCD sat sa 6 znamenki Seiko 0614
Što je još važnije, Seiko također ostavlja trag u svijetu tradicionalne mehaničke izrade satova. Među brojnim tehničkim inovacijama vezanim uz mehanizme spadaju sustav Diashock za ublažavanje udaraca, Magic Lever /Čarobna poluga za automatsko navijanje, a proslavio se i s inovativnim kućištima kućištima "slim" i "turtle".
Nadalje, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, Zenith s jedne strane i Chronomatic grupa (Heuer, Breitling, Dubois-Depraz i Buren, koju su kasnije kupili budući članovi tima Hamilton i Dubois-Depraz) s druge, počeli su raditi na proizvodnji prvog automatskog kronografa u povijesti. No, ako je s jedne strane točno da ga je Zenith prvi predstavio u Španjolskoj 19. siječnja 1969. (zato se zove El Primero) i ako je također istina da je grupa Chronomatic predstavila svoj Calibre 11 (koji je zapravo imao mnoge nedostatke) u ožujku 1963., s druge strane mora se istaknuti da je prvi automatski kronograf u povijesti na tržištu plasirao Seiko koji je, daleko od konkurencije između Švicaraca, radio samostalno i uspio ga početi prodavati prije ostalih: kronograf Seiko 6139, koji je donosio i neke tehničke inovacije o kojima nećemo sada, krenuo je u prodaju u svibnju 1969.
Foto: Prvi automatski kronograf Seiko 6139 i Seikva tvornica u 60-tim
Od ostalih inovacija, treba spomenuti da je 1963. godine, sa Seikom 5 Sportsmatic, japanska tvrtka bila prva tvrtka koja je proizvela sat koji je davao mogućnost prikaza datuma i dana iz jedinstvenog prozora na brojčaniku. Zbog toga je mehanizam kalendara morao biti prerađen tako da se ploče s natpisima vrte oko centralne osovine.
Foto: Seiko 5 Sportmatic, prvi sat koji je pokazivao dan i datum u istom prozorčiću
Godine 1999., nakon 20 godina eksperimentiranja i 600 prototipova, Seiko je počeo plasirati revolucionarni hibridni kalibar Spring Drive kod kojeg mehanički naboj pogonske opruge ne pokreće kazaljke već se koristi za stvaranje električne i elektromehaničke energije, postižući time preciznost kvarca. Spring Drive, koji se ugrađuje isključivo u luksuznoj seriji Grand Seiko, „griješi“ manje od sekunde na dan.
Seiko – veliko ime urarstva ali s većinom modela koja se prodaju po pristupačnim cijenama – stekao je i još uvijek ima svoj poseban šarm, s nizom modela koji dobili posebnu i veliku medijsku pozornost. Slučaj je to modela Seiko 7548-7010, kvarcnog sata koji je jako dugo bio na ruci, čak i tijekom koncerata, gitarista Queena Briana Maya. Kasnije je poznati glazbenik nagrađen time što mu je Seiko posvetio posebno izdanje, u ograničenim količanama, iz nove serie Seiko 5 Sports i koji nosi ime upravo "Brian May".
Foto: Seikov sat koristio je i gitarist Queena Brian May
Proslavio se i na filmskom platnu. Godine 1977. Roger Moore, u ulozi Jamesa Bonda, koristi Seiko 0674 5009 koji mu omogućuje primanje poruka na traci u filmu "Špijun koji me volio"; isti će glumac također imati Seiko na zapešću u filmovima “Moonraker” (1979.) i “For Your Eyes Only” (1981.), a to su bili digitalni modeli Seiko M354 Memory-Bank Calendar i Seiko H357 5040 Dual Display Alarm Chronograph.
Foto: Seiko satovi koje je Roger Moor koristio u ulozi James Bonda
Legendarno je pojavljivanje sata Seiko u kultom filmu Francisa Forda Coppole "Apocalypse Now" (1979.), s Martinom Sheenom koji nosi Seiko 6105-8110; taj će ronilački sat, upravo zbog toga, po imenu lika kojeg tumači Sheen, biti poznat kao Seiko Captain Willard.
Foto: Martin Sheen u kultnom filmu "Apocalypse now" i njegov Seiko "Captain Willard"
Arnold Schwarzenegger koristi Seiko sat u filmovima “Commando” (1985.) "Predator" (1987.), pa će Seiko H550 postati Seiko “Arnie”. Sigourney Weaver, glumeći Ellen Ripley u svima poznatom filmu “Alien” (1986.), nosi Seiko Giugiaro 7A28 -7000, dok će Christopher Lloyd (Emmett Brown "Doc") u "Povratak u budućnost" (1985.) nositi Seiko A826 Training Time.
Foto: Sigourney Weaver nosila je Seikov sat u "Alien", pored Seiko "Arnie" prema Schwarzeneggeru
Konačno, u prekrasnom filmu “All Is Lost” (2013.) kojeg sam cijelog glumi Robert Redford, brodolomac nosi jedan od najuspješnijih Seiko ronilačkih satova, SKX 009.
Foto: Robert Redford i Seiko SKY 007 u film "All is lost"
Evo nas, konačno, do priče zbog koje i pišemo ovaj članak, a to je priča o kutnom modelu Seiko 5 koji širom svijeta nose stotine tisuća, a vjerojatno milijuni ljudi. Zapravo, satovi su potpisani na nekoliko različitih načina — Seiko 5, Seiko 5 Sports, Seiko Sportsmatic 5, Seiko 5 Actus — ali svi sa zajedničkom stavkom: ikoničkim štitom s brojem 5 na brojčaniku. Stoga je, u konačnici, sve to Seiko 5.
“Taj natpis – Seiko 5 – sinonim je za neuništivost”, piše Ilija Matanović za portal Tilija Speculum, "a Seiko 5 pritom nije tek jedan model sata, nego je više filozofija”.
Ova serija ne nosi svoje ime jer je odabran nasumični broj, već zato što postoje funkcije i karakteristike koje su zajedničke svim ovim satovima. Seiko ih je službeno naglasio upravo pet.
1. Automatski mehanizam - samonavijanje
2. Funkcija Dan/Datum u zajedničkom prozoru
3. Otpornost na vodu(Water Resistant)
4. Kruna postavljena na poziciji 4 sata
5. Izdržljivo kućište i narukvica
Tri druge bitne značajke „petice“, koje nisu spomenute među kanoničkih pet, ali koje su zasigurno dodale veću vrijednost satu, su Diaflex opruga (izrađena od nesalomljive legure i koristi se za zaštitu automatskog pokreta sata), Diashock sustav (sistem koja stvara otpor na udarce i kojeg je Seiko osmislio još 1958, a ekvivalent je švicarskom Incablocu) i sustav za samonavijanje Magic Lever koji omogućuje dvosmjerno kretanje rotora i navijanje u oba smjera (1959.) Tu je i staklo Hardlex, tipično za Seiko satove.
Krunica na 4 sata umjesto na klasičnom položaju na 3 sata učinila je satove ugodnijima za nošenje. A budući da su Seiko 5 automatski satovi, što znači da ne zahtijevaju navijanje putem prstiju, krunica je manje izražena, ponekad gotovo skrivena u kućištu. Pri tome treba imati na umu da se mnogi automatski satovi mogu naviti kako pokretima ruke tako i krunicom, kod Seika 5 uglavnom je odabrana samo prva opcija.
Seiko 5 je, u tvornici Suwa u Tokiju, stvorio tim čiji je koordinator bio inženjer Tsuneya Nakamura. Što se tiče dizajna, koji je jedan od glavnih aduta „petice“, za ikoničnost ovog sata zaslužan je briljantni Taro Tanaka koji je, još sa svježom diplomom, 1959. zaposlen u Seiku. Tada unutar tvornice još nije postojao odjel za projektiranje.
Prvobitni model Seiko 5, koji je obilježen referencom 418970, kao što smo već naveli nosio je naziv Sportsmatic, a pokretao ga je kalibar 410 od 21 dragulja. Kućište je bilo kromirano (STP), a postojala i je pozlaćena varijanta (EGP). Nedugo nakon toga Seiko će za „peticu“ početi trajno koristiti puno kvalitetniji čelik. Dan i datum pojavljaju se dvojezično i to na jednom od europskih jezika (kasnije i na arapskom i kineskom) i "kanji" japanskom pismu.
Foto: Sportsmatic, prvi Seiko 5
Seiko 5 je doslovno proizveden u stotinama, vjerojatno preko tisuću modela, u različitim bojama i različitim oblicima kućišta, a kroz vrijeme pokretao ga je gotovo dvadeset kalibara (uključujući 410, 5126, 5139, 6119, 5126, 7019, 6106, 6306, 6319, 6309, 7009 7s26, 7s36 ili 4Rxx). Jedan od cjenjenijih bio je 7s26, automatski mehanizam s 21 draguljem i središnjim sekundama, s 40 sati rezerve snage i frekvencijom od 21.600 a/h.
Foto: Seiko 5 7009-876A iz 1988.
Širina kućišta kod Seika 5, koja je bitna za nosivost i izgled, varirala je od 35 do (rijetko) 40 mm, s time da se u 2000-tima ona stabilizirala oko 38 mm, što je idealna mjera za elegantne satove i koja se kosi s nedavnim i ružnim trendom velikih „lonac“ modnih satova od 48 pa i do 50 milimetara.
Kako gledati danas na Seiko 5, kada za sobom ima već 60 godina otkucavanja vremena? Vrijedno je upravo njegovo naslijeđe, a u pravu je već citirani Matanović kad piše: "u ovoj eri pretjerano razmaženih konzumenata koji misle da sat nema nikakvu vrijednost ako nije in-house, Seiko je praktički izmislio koncept izrade svega “u kući”, ni ne znajući da to rade. Svaki Seiko, pa tako i ultrajeftine Petice, jednako su in house kao što je su to danas recimo Omega Seamaster i drugi desecima i stotinama puta skuplji satovi. Doduše, uz jednu razliku – Petica je oduvijek bila sva in house, dok su Omega, Rolex i ostali na tu filozofiju prešli tek posljednjih godina, kad su skopčali marketinški potencijal te priče."
Seiko 5 otvorio je vrata kasnijim modelima Seiko 5 Sports (1968.), Seiko 5 Speedtimer kronografu (1969.) i drugim inačicama. Danas se Seiko 5 još uvijek proizvodi (ali vjerojatno ne u Japanu), još uvijek postoje novi modeli u prodaji, ali tvrtka ga više ga ne promovira u svom katalogu, niti navodi u cjeniku.
Reorganizacijom svojih raznih linija i pripadajućih naziva, Seiko je 2019. predstavio novu liniju Seiko 5 Sports Line, kod koje je promijenjen logo (nema više štita, broj 5 liči na slovo S), dok je kućište tanko, preuzeto s legendarnog SKX divera. Ipak, izvorni i osnovni modeli Seiko 5 i dalje su traženi, svatko tko imalo poznaje svijet satova, bio to samo početnik ili vrsni kolekcionar, reći će vam da je nezamislivo posjedovati kolekciju satova koja ne uključuje barem jedan Seiko 5.
Foto: Nova serija Seiko 5 Sports
Danas se povijesni Seiko 5 satovi (ne brkati s novim Seiko 5 Sports Line) prodaju, novi, na Amazonu, E-Bayu, pa i na nekim hrvatskim i drugim međunarodnim samostalnim portalima – ali ne u službenoj Seiko prodajnoj mreži – po cijenama od 120 do 180 eura; nedavno je došlo do poskupljena zbog pada dostupnosti. S druge strane, nudi se velik broj rabljenih Seiko 5, s početnom cijenom od 30 eura pa čak i manje, ali treba biti oprezan jer su u nekim istočnim zemljama (Indija, Malezija, Indonezija, Filipini) razni samozvani „majstori“ počeli sastavljati tobože Seiko 5 satove uzimajući dijelove od raznih primjeraka, stoga postoji rizik da se na ruci, umjesto originala, nađe neki karampanasti frankenwatch.
Foto: Neliko modela iz nove serije Seiko 5 Sports
Zašto bi danas netko kupio sat Seiko 5, ali općenito mehanički sat? Očigledno je da su satovi izgubili svoju funkciju, danas nam mobiteli, računala i bilo koji elektronički uređaji pokazuju vrijeme, dok se na ruci, čak i za samo nekoliko desetaka eura, može nositi pametni sat koji prenosi desetke informacija o prostoru, vremenu, kretanju, zdravlju i još mnogo toga.
Zašto trošiti novac na kupovinu mehaničkih satova koji, uz izuzetak vrhunskih i skupih, nisu baš ni toliko precizni (znaju kasniti ili žuriti i do 20-30 sekundi dnevno) kada – ako baš želimo sat – odlični kvarcni satovi, koji žure ili kasne samo najviše minutu u godinu dana, koštaju par desetaka eura?
Foto: "Vintage" satovi boljih marki danas su jako traženi: Omega, Longines i Zenith
Odgovor bismo mogli postaviti kao da je riječ o provokativnom reklamnom sloganu: "Želim te jer te ne trebam". Baš kao što su neke od najljepših stvari u životu besplatne (a, u biti, nisu ni "stvari"), istina je također da mnoga zadovoljstva dolaze od očigledno beskorisnih stvari: dovoljno je prisjetiti se kolekcionarstva (poštanske marke, značke, salvete, čepovi, razglednice i stotine drugih stvari koje ljudi obično bacaju u koš za smeće) ili, s druge strane, pomisliti na nakit, čija je funkcija dekorativna a uz koju, kada se radi o draguljima, ide i komuniciranje statusa osobe koja ih nosi.
Danas o satovima valja razmišljati kao o ukrasnim predmetima, ili predmetima za kolekcionarstvo koji, kao u slučaju Seika 5, ne moraju nužno biti skupi. Osim kada se skupi kupuju kao status simboli. No, pored toga, to su predmeti koji imaju svoje nasljeđe (heritage), koji nude neku priču i koji i dalje imaju svoju funkciju pokazivanja vremena. A u toj se funkciji ipak krije nedvojbeni šarm.
Kalibar, odnosno mehanizam sata, sastavljen je u prosjeku od 200 malenih dijelova (kotačića, mostova, vijaka, poluga, opruga) koje je stoljećima čovjek izrađivao i sastavljao ručno: koristiti komade metala za stvaranje predmeta koji može mjeriti vrijeme, štopati ga, predmeta koji nekako živi, ako se bolje razmisli, to je vještina koja nikada neće izgubiti svoju draž, svoj šarm.
Foto: Kalibar, odnosno mehanizam sata, sastavljen je u prosjeku od 200 malenih dijelova, a neki i preko 400
Možda zbog tih saznanja - a svakako uz doprinos Youtubea na kojem je, počevši od 2010. godine, širom svijeta otvoreno na stotine kanala posvećenih isključivo satovima, njihovoj sadašnjosti i njihovoj povijesti - tradicionalno, mehaničko urarstvo, kojem je prijetila opasnost da zauvijek nestane, u posljednjih desetak godina doživljava razdoblje preporoda i snažnog rasta. Kuće nastavljaju proizvoditi nove modele, cijene rastu, mnogi gledaju na satove, pogotovo na Rolexe, ali i na vintage satove, kao na mogući oblik ulaganja.
Foto: Vaucheron Costantin Chronogrpah i Patek Philippe Perpetual Calendar
Prisjetimo se na tren filma Cast Away u kojem glumac Tom Hanks, nakon pada aviona, preživljava četiri godine na pustom otoku. Na početku filma, u avionu Hanks nosi Casio G-Schock (odličan kvarcni sat, praktički neuništiv), ali na otoku sata više nema, baterija se istroši nakon najviše dvije godine i sat više ne služi ničemu. Da je preživjeli na otoku sa sobom imao mehanički sat (ne nužno ronilački, mogao je čak biti elegantni ali vodootporan model, a danas takvih ima), pod uvjetom da ga je navijao, mogao ga je koristiti zauvijek (ok, potrebne su i povremene generalke, prvenstvo zbog ulja i opruge), čak, pomoću nekih trikova, i kao kompas.
Foto: Nekoliko Casio G-Schock modela i kultini "ronilac" Squale 1521
Povijest satova je istovremeno povijest ljudskih pustolovina, želja, istraživanja, entuzijazma. Ovo nije prava prigoda za potanko prepričavanje tisuću dogodovština vezanih uz svijet urarstva. Valja spomenuti samo neke: 1927. godine Rolex je sponzorirao preplivavanje La Manchea stavivši svoj sat Oyster (Oyster kao kamenica, simbol savršenog vodonepropusnog zatvaranja i vodootpornog kućišta) na zapešće profesionalne plivačice Mercedes Gleitze, koja je uspješno preplivala kanal koji razdvaja europski kontinent od Velike Britanije.
Foto: Mercedes Gleitze peplivala je Le Manche s Roley Oysterom na ruci
Kada je 1953. Edmund Hillary osvojio Everest, na ruci je imao Smiths De Lux, a izgledno je da se Rolex Oyster Perpetual s kojim je sam Hillary bio opremljen, našao na zapešću šerpe Tenzinga, koji se na vrh najviše svjetske planine popeo uz bok s novozelandskim alpinistom.
Dana 23. siječnja 1960., Jacques Piccard i Donald Walsh dosegnuli su iznimnu rekordnu dubinu od 10.908 metara u Marijanskoj brazdi: za vrijeme tog podviga sat Rolex Deep Sea Special bio je pričvršćen na vanjsku stranu batiskafa „Trieste“ u kojem je dvojac zaronio do najveće poznate morske dubine.
Prvi sat u svemiru bio je sovjetski Pobeda iz serije Strumanskie (navigator), a nosio ga je Yuri Gagarin 1961. Nakon uspjeha misije, svi proizvodi tvornice satova počeli su s ponosom nositi ime Raketa.
Nekoliko godina kasnije, 20. srpnja 1969. tri američka astronauta (Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins) iz Apolla 11 sletjela su na Mjesec. Armstrong, prvi čovjek na Mjesecu, u tom je trenutku nosio sat Omega Speedmaster Professional 105.012. koji je prethodno morao proći vrlo teške testove, pobijedivši konkurenciju prestižnih marki poput švicarskih Rolexa i Longinesa, ali i američkih Bulova, Hamilton, Elgin i Benrus koji su igrali na domaćem terenu.
Godine 1965. NASA je anonimno kupila satove ovih marki. Najprije su bili izloženi temperaturama u rasponu od -18°C do 71°C, uz promjene tlaka i vlage. Nakon toga, satovi su podvrgnuti 90 minuta dekompresije, 30 minuta intenzivne vibracije i akustičnoj izloženosti od 130 decibela. Satovi su doživjeli nekoliko udara od 40G u šest različitih smjerova.
Kad smo već kod raznih nemogućih testova, evo još jednog: 1956. Citizen je proizveo svoj prvi sat otporan na udarce, Citizen Parashock, a kako bi demonstrirao otpornost tog sata na udarce, japanska marka organizirala je javne demonstracije tijekom kojih je Parashock bačen s helikoptera na nekoliko lokacija u Japanu, primjerice ispred željezničke stanice u Kyotu. U svim demonstracijama, Parashock je nakon udara u tlo nastavio raditi ispravno.
Bilo bi zanimljivo pisati o raznim „prvi put“ u urarstvu (prvi ručni sat, prvi kronograf, prvi ronilački sat s pokretnim okvirom, prvi električni sat i još jako puno toga), ili o satovima i sportu (automobilizam, skijanje, atletika, olimpijske igre), o satovima u filmovima (od Rolexa Submariner Sean Connerya u James Bondu do za rasplet ključnog Hamiltona „Murph“ (po imenu kćeri lika kojeg glumi Matthew McConaughey, koji također nosi Hamiltona, i to model Khaki Pilot Day-Date) u recentnom kultnom filmu „Interstellar“, ali to bi doista bile druge priče.
Nikola Jokić proslavio je svečanost dodjele trećeg trofeja za najkorisnijeg igrača postigavši 40 koševa i dodavši 13 asistencija za pobjedu Denvera. Aaron Gordon ubacio je 18 koševa uz 10 skokova, dok su Jamal Murray i Kentavious Caldwell-Pope zabili po 16 koševa za Denver
Blinken, koji je stigao u Kijev vlakom u utorak rano ujutro, nada se da će "poslati snažan umirujući signal Ukrajincima koji su u vrlo teškom trenutku", rekao je američki dužnosnik koji je, pod uvjetom anonimnosti, izvijestio novinare o Blinkenovu posjetu. "Tajnik je došao razgovarati o tome kako će naša dodatna pomoć pomoći ojačati njihovu obranu (i) omogućiti im da preuzmu inicijativu na bojnom polju", rekao je dužnosnik
Gosti su vodili 1-0, imali su i 3-1, no Villa je s dva gola u samoj završnici susreta uspjela izboriti važan bod u borbi za plasman u Ligu prvaka
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
