Crvenokljune čigre zavoljele pulski zaljev, ali njihov opstanak je pod znakom pitanja

Kada su prije više od desetljeća crvenokljune čigre za svoje gnjezdilište odabrale dva austrougarska bloka u pulskom zaljevu, svega desetak metara od obale Muzila, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo ta lokacija postati najvažnije gnjezdilište ove strogo zaštićene vrste u Istri.

Blokovi pokraj Muzila

Kolonija se iz godine u godinu povećavala, a stručnjaci Javne ustanove Natura Histrica pratili su razvoj situacije i pokušavali osigurati što bolje uvjete za gniježđenje. Postavljene su informativne ploče za posjetitelje, zaštitne ograde, kako ptići ne bi padali u more te su građani i nautičari više puta upozoravani da tijekom sezone gniježđenja ne pristaju na blokove.

Ipak, unatoč svim poduzetim mjerama, stručnjake posljednjih godina muči jedan problem – velik broj položenih jaja i vrlo mali broj uspješno odgojenih mladunaca.

Prema riječima ravnatelja Nature Histrice Sandra Dujmovića, ovogodišnja kolonija brojnija je nego prošle godine.

– Malo ih je više nego lani, nekoliko parova više, ali ono što nas zabrinjava jest da i dalje ne vidimo dovoljan broj mladih ptića u odnosu na broj gnijezda i parova, kaže nam Dujmović.

Točan broj gnijezdećih parova nije jednostavno utvrditi. Luka Meštrović iz Nature Histrice, koji godinama prati koloniju, objašnjava da čigre često rade zamjenska, odnosno ponovna gnijezda te tijekom sezone premještaju lokacije unutar same kolonije.

"Teško je reći koliko točno parova ima. Imaju zamjenska (ponovna) gnijezda kojima moguće mijenjaju lokacije po koloniji. Tijekom ovogodišnjih obilazaka zabilježili smo 36 gnijezda 27. travnja, 33 gnijezda 18. svibnja te 35 gnijezda 27. svibnja", navodi Meštrović.

Na prvi pogled kolonija djeluje uspješno. Jaja ima mnogo, a odrasle ptice aktivno brane svoja gnijezda. No upravo nakon izlijeganja počinju problemi.

– Pronašli smo jednog uginulog ptića, ali jednostavno ne uspijevamo utvrditi što se događa s ostalima. Zbog toga smo postavili kamere koje snimaju i danju i noću, veli Dujmović.

Isprva se pretpostavljalo da mladunci padaju u more, pa je dio prostora dodatno ograđen. Međutim, pokazalo se da to vjerojatno nije uzrok.

Nova sumnja usmjerena je prema predatorima. Među mogućim krivcima spominju se galebovi i sova - velika ušara, no konkretnih dokaza za sada nema.

Tijekom posljednjih obilazaka zabilježeni su napadi galebova na koloniju. Promatrači su svjedočili situacijama u kojima su galebovi pokušavali doći do jaja, a u jednom slučaju uspjeli su srušiti jaje u more i potom ga pojesti.

– Galebovi su svakako jedna od najvećih prijetnji. Na manjim lokacijama s nekoliko parova čigre se teže obrane, dok se u većim kolonijama uspješnije suprotstavljaju predatorima, objašnjava Dujmović.

Posebnu pozornost stručnjaci su usmjerili prema velikoj ušari koja bi tijekom noći mogla loviti mlade ptice. Ipak, kamere koje snimaju noćne aktivnosti zasad nisu zabilježile nikakvu predaciju.

Kako bi pokušali riješiti misterij, Natura Histrica surađuje s Hrvatskim ornitološkim zavodom i poznatom ornitologinjom Jelenom Kralj. Kamere se redovito pregledavaju, a kolonija se obilazi gotovo svaki tjedan.

Osim u pulskom zaljevu, crvenokljune čigre posljednjih se godina gnijezde i na području Paluda (nekoliko gnijezda), dok se na Brijunima povremeno pojavljuje tek nekoliko parova. Upravo zato najbrojnija kolonija na austrougarskim blokovima kod Muzila ima iznimnu važnost za opstanak vrste u Istri.

Dujmović upozorava da bi dugotrajni neuspjeh u podizanju mladunaca mogao imati ozbiljne posljedice.

– To je vrsta koja pokušava podići podmladak više puta tijekom iste sezone. Ako ne uspije, ponovno polaže jaja, ali ako godinama nema uspjeha, može napustiti lokaciju i potražiti novo područje za gniježđenje, naglašava Dujmović.

Zbog toga iz Nature Histrice ponovno apeliraju na građane da tijekom razdoblja gniježđenja ne pristaju na blokove i ne ulaze u prostor kolonije.

Iako se čigre uglavnom naviknu na brodove koji prolaze ili su kratkotrajno privezani uz blokove, ljudsko kretanje među gnijezdima i dalje predstavlja ozbiljan problem.

Zabilježeni su slučajevi da su ljudi hodali po jajima, pa čak i roštiljali na mjestima gdje se ptice gnijezde. Takve situacije mogu imati ozbiljne posljedice za cijelu koloniju.

Dok odrasle čigre i dalje kruže iznad austrougarskih blokova i čuvaju svoja gnijezda, odgovor na pitanje zbog čega iz godine u godinu nestaje toliko mladunaca još uvijek nije pronađen. Upravo zato ovogodišnja sezona praćenja mogla bi biti presudna za razumijevanje problema i budućnost najveće kolonije crvenokljunih čigri u Istri.