Ono na što trebamo obratiti pažnju je prvenstveno vožnja po mraku. Nepotrebna jurnjava sa smanjenom mogućnošću reagiranja je daleko najveći uzročnik smrti tih malih korisnih kukcojeda* Jedini prirodni neprijatelj koji je doskočio njihovoj obrani pretvaranja u bodljikavu kuglicu je lisica, ona ih jednostavno zapiša, što ježa natjera da otvori svoj meki i ranjivi trbuh
Ono na što trebamo obratiti pažnju je prvenstveno vožnja po mraku. Nepotrebna jurnjava sa smanjenom mogućnošću reagiranja je daleko najveći uzročnik smrti tih malih korisnih kukcojeda* Jedini prirodni neprijatelj koji je doskočio njihovoj obrani pretvaranja u bodljikavu kuglicu je lisica, ona ih jednostavno zapiša, što ježa natjera da otvori svoj meki i ranjivi trbuh
Zima je prošla i ježevi su se počeli buditi iz zimskog sna i već za koji dan preplavit će od gradskih parkova, vrtova, prigradskih livada, oranica i šuma pa do još uvijek očuvanih divljih staništa gdje čovjek nije čest gost.
Najpoznatiji predstavnici obitelji koji žive u Europi su tamnoprsi i bjeloprsi ježevi. Na našim područjima obitavaju tamnoprsi ježevi službenog imena Europski jež, a cijela porodica ježeva u svijetu obuhvaća ukupno 25 vrsta.
Krzno ježeva je najčešće neupadljivo smeđe ili sive boje. Ježevi imaju kao vrlo učinkovitu obranu na leđima i bokovima bodlje, tamnoprsi jež ih ima oko 6 do 8 tisuća. Bodlje su preoblikovana dlaka, i iznutra su šuplje.
Svaka bodlja ima poseban mišić koji upravlja njenim položajem. Kad su ugroženi, sklupčaju se u kuglu. To zahtijeva kompleksnu "suradnju" brojnih mišića jer ježevi nemaju bodlje na trbuhu, licu i udovima. Ti dijelovi tijela pokriveni su samo krznom bez bodlji.
Proljeće je doba godine kada ježevi kreću u aktivan društveni život, sezona parenja, odgoj mladih i njihovo odrastanje uz mnoštvo prometnica na kojima ih jako puno stradava.
Prije milijuna godina kada su današnji ježevi formirani ovakvima kakve ih danas znamo, evolucija nije mogla niti pretpostaviti kako ježevima za obranu neće biti dovoljne samo bodlje na leđima. Prometnice i vozila na njima nisu uračunate.
Ježevi su životinje čija aktivnost počinje u sumrak i nastavlja se kroz noć, te ih je zbog mraka i njihove male veličine teško na vrijeme uočiti prilikom vožnje motornih vozila.
Nisu prometnice jedino mjesto stradavanja ježeva. Ježevi često stradavaju i zbog zagađenost okoliša, te otrova koje poljoprivrednici postavljaju u proljeće kako bi suzbili glodavce na svojim imanjima. Veliki broj ih strada od kosilica prilikom uređivanja zelenih površina.
Jedini prirodni neprijatelj koji je doskočio njihovoj obrani pretvaranja u bodljikavu kuglicu je lisica, ona ih jednostavno zapiša, što ježa natjera da otvori svoj meki i ranjivi trbuh.
Zanimljivo je kako su naročito gradski ježevi veoma brzo naučila da psi nisu lisice i ne vide ih kao preveliku opasnost.
Često se zna dogoditi da strada majka u potrazi za hranom i da mladi nakon toga uginu, ponekada takve bespomoćne male ježeve nađu ljudi koji ih othrane. Dobro je znati kako je mladi jež potpuno sposoban za samostalan život ako je čovjek bio zamjenska majka.
Instinkt će ga voditi životom koji je zapisan duboko u njegovom biću i snaći će se u životu kao da ga je othranila vlastita majka.
Ono na što trebamo obratiti pažnju je prvenstveno vožnja po mraku. Nepotrebna jurnjava sa smanjenom mogućnošću reagiranja je daleko najveći uzročnik smrti tih malih korisnih kukcojeda.
Zato je dobro zapitati se koliko je još prelazaka ceste ispred života jednog ježa?
Nositelj liste za općinsko vijeće je Enco Crnobori, a Dario Mezulić je govorio o važnosti ulaganja u mjesto Premanturu te istaknuo kako su sramotno mala sredstva predviđena u općinskom proračunu za 2025. Premantura zaslužuje daleko više i bolje, rekao je Mezulić
Kako riješiti problem prevelike izgrađenosti, dosegnuti razinu održivog turizma, ali i održive gradnje, gdje su najveće greške, a gdje najveći potencijal Istre, samo su neke od tema o kojima su, uz moderiranje Danijele Bašić-Palković i Dražena Majića, govorili kandidati za mjesto župana, odnosno županice, Slaven Boljun iz Možemo!, nezavisni kandidat i aktualni župan Boris Miletić, predsjednik IDS-a Dalibor Paus i SDP-ova Sanja Radolović
Bili smo u INK-u na otvaranju multimedijalne izložbe "Kantaduri (dokument o kantu - vokalni tradicijski glazbeni izraz Istre)". Projekt je naslonjen na istoimeni projekt koji donosi fotografije, video zapise, terenske i arhivske audio snimke istarskih izvođača dokumentiranih prije skoro dva desetljeća, čime ova izložba postaje živući svjedok jedne nestajuće tradicije
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
