Baštardini i Pravi

PTICA SA RASPONOM KRILA OD SKORO DVA METRA

(FOTO) Sive čaplje vole pulsku luku. Sklonište su pronašle na otočiću sveti Andrija i Uljaniku

Iz samo njima znanog razloga, odlučile su pulsku luku odabrati za svoj obitavalište, i to ne samo kao zimovalište, već ima i jedinki koje ostanu ljetovati, a moguće i gnijezditi se te podizati ptiće


 
2 min
Dean Mladenović ⒸFOTO: Dean Mladenović
Siva čaplja na svjetioniku pokraj marine Polesana

Iz samo njima znanog razloga, odlučile su pulsku luku odabrati za svoj obitavalište, i to ne samo kao zimovalište, već ima i jedinki koje ostanu ljetovati, a moguće i gnijezditi se te podizati ptiće

Da su divlje životinje ugrožene ljudskim djelovanjem je već desetljećima poznata činjenica, pa baš zato veseli spoznaja da u samoj blizini urbanog dijela Pule borave sive čaplje.

Naime, iz samo njima znanog razloga, odlučile su pulsku luku odabrati za svoj obitavalište, i to ne samo kao zimovalište, već ima i jedinki koje ostanu ljetovati, a moguće i gnijezditi se i podizati mlade.

Ove ptice su veoma velike, s dužinom od oko jednog metra, te s rasponom krila do skoro dva metra, teško da ostanu neprimijećene kada se nađu u vašoj blizini. Perje sive čaplje je sive i bijele boje, s crnim prugama.

Siva čaplja u letu

U nekoliko navrata ovog ljeta primijetili smo ih na otočiću sveti Andrija i Uljaniku, koji se bez industrijske buke i mnoštva radnika pokazao kao idealno sklonište za ove impozantne ptice.

Kod Uljanika

Na otočiću sveti Andrija

Ono što se nama učinilo zanimljiv, je to da se radi o pticama koje uobičajeno obitavaju, odnosno preferiraju boravak na jezerima, ribnjacima, šljunčarama..., a pulska luka je ipak dio mora.

U letu iznad pulske luke

Da to nije baš tako čudno, objasnila nam je dr. sc. Jelene Kralj, upraviteljice Zavoda za ornitologiju, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

- Sive čaplje se mogu hraniti morskom ribom, no plijen hvataju u plitkoj vodi pa u samoj pulskoj luci vjerojatno imaju jako ograničeno područje na kojem se mogu hraniti. No mogu se hraniti i na travnjacima gdje hvataju male sisavce, vodozemce, gmazove, krupne kukce i slično, kaže nam o načinu hranjenja Kralj, te nadodaje o razlozima koji su ove ptice doveli u Pulu:

"Izvan sezone gniježđenja koriste vrlo raznolika otvorena staništa, više ili manje vlažna, od travnjaka do obala mora, te ih viđamo čitavu godinu na područjima na kojima nema njihovih kolonija. Radi se vjerojatno o pticama koje se još nisu počele gnijezditi ili pticama čiji je pokušaj gniježđenja propao", poručuje Kralj.

Pokraj otočića sveti Andrija


Nastavite čitati

Pula
 

Helena Babić iz udruge AjA: "Za stan više nemaju ni umirovljenici koji su cijeli život radili. Beskućništvo nije osobni neuspjeh, već posljedica sustava koji su zakazali"

Varja Bastiančić iz udruge Institut upozorava da desetak posto ljudi koji koriste prihvatilište nije iz Istarske županije i našli su se na ulici iz različitih razloga i pod različitim okolnostima * Od mlađih ljudi koji prakticiraju nomadski život i lutaju od grada do grada, nekima je avion pobjegao i nisu imali novaca za novi let, imali smo slučaj opljačkanog para, ali i korisnika kojem je u Puli u građevinskoj firmi obećan posao. No on je bio HIV pozitivan, što je rekao poslodavcu, i zbog toga nije primljen posao te je ostao na ulici bez novaca za povratak kući, ali i bez antiretrovirusne terapije

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.