Najviše kanadskih gusaka, otkriva 'šaptač pticama' Manuel Jacmenović zanimljivost, ima upravo u Kanadi. No, ime nisu dobile po toj državi, već po ornitologu Johnu Canadi
Najviše kanadskih gusaka, otkriva 'šaptač pticama' Manuel Jacmenović zanimljivost, ima upravo u Kanadi. No, ime nisu dobile po toj državi, već po ornitologu Johnu Canadi
Neobični prizori pristižu ovih toplih siječanjskih dana s pulske rive. Čitatelj nam je, naime, poslao video snimku ni manje ni više nego kanadske guske koja se na tom dijelu južne Istre 'šeta' uz more. Navodno nije jedini primjerak svoje vrste koji se našao u našim krajevima.
Da je doista riječ o kanadskoj guski potvrdio nam je poznati šaptač pticama, Manuel Jacmenović, predsjednik društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica „Ornitološki laboratorij“.
No, što je, prije svega, kanadsku gusku nagnalo da sleti u Pulu?
- Vjerojatno ovi (temperaturni) poremećaji. Bude jako hladno, pa najednom jako toplo. Ptica izgubi senzor. Kalendar ju tjera da se seli, a toplina joj govori da treba ostati tu gdje jest, pojašnjava Jacmenović.
Kanadska guska moguće, govori, preleti ogromni dio Zemlje. Ta ptica, kao i naše guske, kaže, ne obitavaju cijelu godinu na istom mjestu. Ali ipak se, napominje, gnijezde u hladnim predjelima, a znaju ići sve do Sibira.
Najviše kanadskih gusaka, otkriva Jacmenović zanimljivost, ima upravo u Kanadi. No, ime nisu dobile po toj državi, već po ornitologu Johnu Canadi.
Ptice, veli Jacmenović, znaju zalutati. Događalo se i ranije. U Hrvatsku je tako jednom prilikom zalutao i ibis, jedne godine i čapljica vojak koja je imala tešku migraciju preko mora, pa su primjerci te vrste, prisjeća se, počeli padati po Splitu, a bilo ih je i u Istri. Kada je počeo rat u Ukrajini, imali su dojava da u okolici Splita viđene žutokljune galice. To su ptice, pojašnjava, koje se drže planina.
O 'pulskoj' kanadskoj guski kaže da će se vjerojatno vrlo brzo vratiti na svoj kurs. Ne treba ih, upozorava, dirati.
- Neka se (građani) osjećaju povlašteni što mogu vidjeti kanadsku gustu na mjestu gdje ih uobičajeno nema, govori Jacmenović.
Zagrebački „Ornitološki laboratorij“, inače, posjeduje Centar za prihvat i othranu te utočište za galebove. Jacmenović apelira na građane i građanke da sudjeluju i javljaju slučajeve u kojima je ptica u možebitnoj opasnosti te na taj način pomognu u njezinom spašavanju.
Multimedijalna izložba kroz fotografije, arhivsku građu i svjedočanstva donosi autentičan prikaz događaja iz 1991. godine, a u sklopu programa održat će se i okrugli stolovi o ustrojavanju ratnih postrojbi te razvoju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
Rekonstrukcija vrijedna oko 18 milijuna eura odvija se prema planu, a zatvaranjem 145 metara dugog prolaza, koji je još 1914. namjerno ostavljen za prolaz manjih ratnih brodova, pulski će lukobran prvi put biti dovršen u punoj duljini od 1.200 metara
Motar se protiv mora ne bori, ne ljuti se na buru, ne proklinje stijene niti čeka uvjete da postanu bolji. Motar se prilagodio mjestu na kojem je izrastao i postao upravo ono što jest. U njegovim mesnatim listovima pohranjuju se voda i hranjive tvari. Sol, vjetar, sunce i nedostatak tla za njega nisu razlog da odustane, nego uvjeti kojima se prilagodio
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
