Baštardini i Pravi

Pula
 

nova usluga 'bolt pet'

U Puli se od sada "taksijem" mogu voziti i kućni ljubimci

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 350 tisuća registriranih pasa i 437 tisuća mačaka, pri čemu barem jednog kućnog ljubimca posjeduje više od trećine svih kućanstava. Kao rezultat toga, estonska kompanija očekuje visoku popularnost usluge, a s dolaskom visokih temperatura predviđa se i rast potražnje za vožnjama

Svijet
 

bolji suživot

Austrija uskoro uvodi obveznu obuku za vlasnike pasa

Savjetnik za zaštitu životinja u bečkoj gradskoj skupštini Juergen Czernohorszky iz redova socijaldemokrata i bečka aktivistica za prava životinja Eva Persy su rekli da obuka doprinosi boljem suživotu ljudi i pasa

Pula
 

JAVLJA NAM ČITATELJICA

Izgubio se pas kod Stare plinare?

"Vozila sam auto i stala kad sam ga vidjela. Djeluje mi umoran, kao da je dosta istrčao", kaže nam čitateljica koja ga je fotografirala

Pula
 

(Ne)obična obitelj usred grada

Tronoga lisica i njena dva mladunca žive usred Pule. Kako im pomoći - izmjestiti ih ili ostaviti? Pitali smo stručnjake

Želeći joj pomoći, a nikako odmoći, kontaktirali smo više stručnjaka te doznali da, iako lisice mogu živjeti u urbanim sredinama, to donosi i neke probleme * Bitno je naglasiti da lisice nisu bijesne, da one ne napadaju pse, mačke i ljude * Lisice su dugo u krugu bolnice, nemamo apsolutno ništa protiv njih te rado promatramo naše nove sustanare i želimo da se napravi što god je najbolje u njihovom interesu, a to će nadamo se znati stručne službe, veli Vedrana Špada, voditeljica Centra za istraživanje METRIS

Istra
 

MAMUTSKA OSA

Dobri 'div' kojeg olako zamjenjuju za veoma opasnog azijskog stršljena

Koliki je značaj njenog pojavljivanja u prirodi, ukazuje činjenica da se javlja tamo gdje je zdrav okoliš, jer ako nema nosorožaca u trulim deblima hrasta, znači da okoliš nije zdrav, a samim time bit će lišen prisutnosti ovog velikog insekta * Mamutska osa je najveći pripadnik iz porodice hymenoptera u Europi, kojoj pripadaju pčele, ose, bumbari, stršljeni i skolije, a ženke ove velike ose narastu od četiri i pol do šest centimetara, te su nešto veće od mužjaka, s time da ženke imaju žutu glavu, a mužjaci crnu

Hrvatska
 

naš najveći glodavac

Dabrova nije bilo cijelo stoljeće, a sada su preplavili Hrvatsku

Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.