DRŽAVNA STATISTIKA Prošle godine plaće porasle 14,6 posto nominalno, odnosno 8,3 posto realno

Protekla godina je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaključena s nešto manje od 1,65 milijuna osiguranika, objavljuje Poslovni dnevnik.  Iako je to, prema već uobičajenom sezonskom obrascu, manje nego u studenome za 9240, a u odnosu na sezonski uobičajeni vrhunac zaposlenosti u srpnju za oko 37.700 manje, u godišnjim usporedbama broj osoba koje rade krajem 2023. bio je veći za 2,5 posto ili 41.143 nego na kraju 2022.

Niz pozitivnih godišnjih stopa stanja zaposlenosti s lanjskim je prosincem stigao do 34. mjesec uzastopnog rasta. Potražnja na domaćem tržištu rada općenito je na povijesno najvišim razinama, a to se lani očitovalo u 3,6-postotnom povećanju broja oglašenih potreba za radnicima.

Rast broj radnika migranata i umirovljenika koji rade

Osim što se u uvjetima manjka radne snage u djelatnostima u kojima je on najizraženiji, nastavlja povećanje uvoza radnika, a već duže vrijeme raste i broj umirovljenika koji uz mirovinu rade do polovice radnog vremena (lani za 20%), situacija na tržištu rada potiče, dakako, i daljnji rast plaća. Prosječne bruto plaće rastu i realno, a ne samo nominalno od početka 2023., a neto prosjeci i u realnom iskazu bilježe pozitivne godišnje stope od ožujka.

Rast plaća

Prema posljednjim podacima državnih statističara, listopadska prosječna neto plaća (isplate u studenome) zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1178 eura, čime je godišnji rast ubrzao na 14,6 posto nominalno, odnosno 8,3 posto realno. Kako su niže plaće rasle više, kod medijalne je s dosegnutih 1016 eura nominalno povećanje bilo nešto veće (16,4%).

Nešto drukčiju analizu plaća, s dodacima na plaću, jučer je objavio portal Moj posao,

Prema tom izvoru, prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je u 2023. iznosila 1139 eura ili 14 posto više nego prethodne godine. Medijan plaće, koji je obično do 15-ak posto niži, iznosio je 1028 eura, što ukazuje da je pola radnika imalo toliku ili manju neto plaću, a druga polovina više od toga.

Raspodjela po platnim razredima upućuje da je nešto više od trećine građana plaćom u rasponu od 751 do 1000 eura, a 35 posto od 1001 do 1500 eura. U komentaru rezultata istraživanja navodi se kako raste broj radnika čija plaća prelazi 2000 eura, dok se broj onih s primanjima nižim od 750 eura smanjuje.