U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine
U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine
Inflacija u Europskoj uniji i eurozoni dosegnula je u ožujku novu najvišu razinu otkad je europski statistički ured počeo objavljivati podatke, potaknuta poskupljenjem energije, a u Hrvatskoj je pratila rast cijena u zoni primjene zajedničke europske valute.
Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u ožujku 7,8 posto, izračunao je Eurostat prema izvješću objavljenom u četvrtak. To je njena najviša razina od 2001. godine.
U veljači iznosila je 6,2 posto.
U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine.
Daleko su najsnažnije u ožujku u eurozoni porasle cijene energije, za 44,4 posto, s udjelom u ukupnoj stopi inflacije od 4,36 postotnih bodova. U veljači energija je poskupjela 32 posto.
Izrazito su u prošlom mjesecu porasle i cijene svježe hrane, za 7,8 posto.
Samo su Belgija i Slovenija u ožujku bilježile nižu stopu inflacije nego u veljači, pokazuju podaci Eurostata.
Čak sedam zemalja EU-a bilježilo je u ožujku dvoznamenkaste stope inflacije.
Najviše su ponovo porasle potrošačke cijene u Litvi i Estoniji, za 15,6 odnosno 14,8 posto. Blizu je i Češka sa stopom inflacije od 11,9 posto.
Skupini zemalja s dvoznamenkastim rastom cijena pridružile su se u ožujku i Bugarska, Poljska, Nizozemska i Latvija.
Nakon dva neuspjela pokušaja 2004. i 2017., službeni Bern nada se da će napokon dobiti dovoljno glasova za prijedlog da „stabilizira” švicarski mirovinski sustav, kojemu prijeti da ga pregazi velika 'baby boom' generacija koja se približava mirovini, a očekivani životni vijek joj raste
Ne kažem da su drugi lošiji, ali naši sa Balkana imaju nešto posebno. Mi smo generalno skloni rješavanju problema. Je li to tehnički bolje razvijen mozak kao što ga je imao Nikola Tesla? Ne znam, mi smo uvijek bili privrženi prirodnim znanostima, imamo jake fakultete u svim balkanskim državama. To dokazuju i razna natjecanja na kojima su zemlje iz regije uvijek među prvima, tvrdi Ahmetović
Zlato su osvojili Francuzi Hugo Boucheron i Matthieu Androdias s vremenom 6:09.34, drugi su bili Španjolci Aleix Garcia Pujolar i Rodrigo Conde Romero (6:10.52), a treći Australci David Bartholot i Caleb Antill (6:11.92). Braća Sinković su do četvrtog mjesta stigli s vremenom 6:14.99
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
