U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine
U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine
Inflacija u Europskoj uniji i eurozoni dosegnula je u ožujku novu najvišu razinu otkad je europski statistički ured počeo objavljivati podatke, potaknuta poskupljenjem energije, a u Hrvatskoj je pratila rast cijena u zoni primjene zajedničke europske valute.
Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u ožujku 7,8 posto, izračunao je Eurostat prema izvješću objavljenom u četvrtak. To je njena najviša razina od 2001. godine.
U veljači iznosila je 6,2 posto.
U eurozoni stopa inflacije porasla je s 5,9 na 7,4 posto, utvrdili su statističari, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. To je još uvijek najsnažniji rast cijena otkad je Eurostat počeo objavljivati podatke 1996. godine.
Daleko su najsnažnije u ožujku u eurozoni porasle cijene energije, za 44,4 posto, s udjelom u ukupnoj stopi inflacije od 4,36 postotnih bodova. U veljači energija je poskupjela 32 posto.
Izrazito su u prošlom mjesecu porasle i cijene svježe hrane, za 7,8 posto.
Samo su Belgija i Slovenija u ožujku bilježile nižu stopu inflacije nego u veljači, pokazuju podaci Eurostata.
Čak sedam zemalja EU-a bilježilo je u ožujku dvoznamenkaste stope inflacije.
Najviše su ponovo porasle potrošačke cijene u Litvi i Estoniji, za 15,6 odnosno 14,8 posto. Blizu je i Češka sa stopom inflacije od 11,9 posto.
Skupini zemalja s dvoznamenkastim rastom cijena pridružile su se u ožujku i Bugarska, Poljska, Nizozemska i Latvija.
Ova balkanska zemlja ovisi o ruskom plinu. Ruski Gazprom Neft i Gazprom posjeduju 50, odnosno 6,15 posto NIS-a. Država posjeduje 29,87 posto dok mali dioničari drže preostale dionice
Njemačka ima oko milijun Sirijaca od kojih je većina stigla nakon izbijanja građanskog rata 2011., a posebice tijekom "migrantske krize" 2015
Želja mu je u suprotnosti s većinskim stavom Republikanske stranke koja je 2022. pokrenula prijedlog zakona da ono postane trajno
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
